DNK starih Evropljana otkriva iznenađujuće poreklo multiple skleroze

Stefan Milosavljević аватар

Novo istraživanje koje se nedavno sprovelo u Londonu, otkrilo je ključne informacije o poreklu multiple skleroze kroz analiziranje uzoraka DNK koja su dobijena iz kostiju i zuba drevnih Evropljana koji su živeli pre 34.000 godina. Rezultati istraživanja su pokazali da su genetske varijante koje sada povećavaju rizik od multiple skleroze, nekada služile da zaštite ljude od bolesti koje se prenose od životinja.

Ispitivanje je obuhvatilo uzorke drevne DNK sekvencirane od 1.664 osobe sa različitih lokacija širom zapadne Evrope i Azije. Zatim su ovi drevni genomi upoređeni sa modernom DNK iz UK Biobanke, koja se sastoji od oko 410.000 samoidentificiranih ljudi iz Velike Britanije. Analizom ovih podataka, istraživači su uspeli da uoče promene tokom vremena.

Rezultati su izuzetno značajni jer omogućavaju bolje razumevanje porekla ove bolesti, ali i toksoplazmoze, zarazne bolesti koja se prenosi sa životinja na ljude. Kako se genetske varijante koje povećavaju rizik od multiple skleroze, sada smatraju presudnim, ovo istraživanje može pružiti nove mogućnosti za prevenciju i lečenje ove bolesti.

Istraživači su istakli da je ključno razumevanje kako su genetske promene tokom vremena, uticale na evoluciju pojedinaca i njihovu sposobnost da prežive. Ovo istraživanje ne samo da pruža uvid u poreklo multiple skleroze, već i u evoluciju ljudskih gena i adaptaciju na promene u okruženju.

Ovim naučnim otkrićem se potvrđuje teorija da su ljudi, tokom evolucije, razvili genetske varijante kao odgovor na izazove koje su pred njih postavljale bolesti koje se prenose od životinja. Ovo je naročito važno u oblasti medicinske genetike i biologije evolucije, gde se istraživanja ovog tipa mogu primeniti u prevenciji i lečenju mnogih genetskih bolesti.

Iako su rezultati ovog istraživanja značajni, istraživači ističu da je potrebno dodatno istraživanje i dalje izučavanje kako bi se bolje razumela veza između bolesti, gena i evolucije čovečanstva. Ovo je samo jedan korak napred u proučavanju genetskog nasleđa i njegovog uticaja na zdravlje ljudi.

Stoga, nova otkrića koja pruža ovo istraživanje, otvaraju nove mogućnosti za razvoj terapija i tretmana za genetske bolesti, a takođe omogućavaju bolje razumevanje načina na koje ljudski organizmi reaguju na bolesti i spoljne uticaje. Ovo je samo početak u novom poglavlju naučnih istraživanja koje će dalje razvijati naše razumevanje evolucije i zdravlja ljudskog organizma.

Stefan Milosavljević аватар