Godišnja stopa inflacije u Grčkoj u martu pala na 2,4 odsto, najniža za četiri meseca

Vojislav Milovanović avatar

Atina – Godišnja stopa inflacije u Grčkoj u martu je pala sa februarskih 2,5 odsto na 2,4 odsto, što predstavlja najniži nivo inflacije u poslednja četiri meseca, pokazuju podaci Grčkog zavoda za statistiku (ELSTAT) objavljeni danas. Ovaj pad inflacije je došao kao rezultat smanjenja cena u sektoru transporta, koje su zabeležile pad od 1,6 odsto u odnosu na prošlu godinu, dok su u februaru bile u porastu za 0,3 odsto.

U martu su cene odeće i obuće porasle za 3,6 odsto na godišnjem nivou, dok su cene u zdravstvenom sektoru zabeležile rast od 1,6 odsto. Međutim, oba ova povećanja su bila sporija u poređenju sa februarskim podacima. Nasuprot tome, cene hrane i bezalkoholnih pića su porasle za 2,2 odsto u martu, što je značajno povećanje u poređenju sa 0,2 odsto u februaru. Ovaj rast je bio podstaknut višim troškovima koji se odnose na pekarske proizvode, meso, svežu ribu, jestiva ulja, voće i povrće.

Troškovi stanovanja u Grčkoj su takođe zabeležili porast, i to za 5,9 odsto na godišnjem nivou, što je ubrzanje u odnosu na 5,1 odsto zabeleženo u februaru. Ovakvi trendovi ukazuju na to da je tržište stanovanja pod sve većim pritiskom, što može dodatno otežati situaciju kupcima i iznajmljivačima.

Na mesečnom nivou, potrošačke cene u Grčkoj su porasle za 1,4 odsto, što je najbrži rast od septembra prošle godine. Ovi podaci sugerišu da se ekonomska situacija u zemlji i dalje menja, a inflacija očigledno ostaje u fokusu.

Ove statistike ukazuju na kompleksnu situaciju u grčkom gospodarstvu, gde se različiti sektori suočavaju sa različitim izazovima. Dok su neka područja, poput transporta, doživela pad cena, druga, kao što su stanovanje i hrana, beleže rast, što može dodatno opteretiti domaćinstva.

Uprkos smanjenju godišnje inflacije, stručnjaci upozoravaju da i dalje postoji rizik od rasta cena u budućnosti, s obzirom na globalne ekonomske pritiske i moguće promene u potražnji i ponudi. Grčka, koja se još uvek oporavlja od ekonomskih kriza prethodnih godina, mora pažljivo pratiti ove trendove kako bi sprečila nove ekonomske probleme.

Novi podaci o inflaciji će, bez sumnje, imati uticaj na politiku i odluke vlade, kao i na očekivanja potrošača. U svetlu ovih promena, ključni izazov za grčke vlasti biće usmeravanje politike ka stabilizaciji cena, dok istovremeno omogućavaju ekonomski rast i razvoj.

U narednim mesecima, očekuje se da će vlada u Atini razmotriti različite mere koje bi mogle pomoći u smanjenju inflacije i povećanju kupovne moći građana. Analitičari sugerišu da bi trebalo obratiti pažnju na sektore koji su najviše pogođeni rastom cena, kao što su stanovanje i osnovne životne namirnice.

Grčka ekonomija, koja se još uvek bori sa posljedicama prethodnih kriza, mora pronaći ravnotežu između održavanja stabilnosti i podsticanja rasta. Inflacija, kao ključni indikator ekonomske zdravosti, igra značajnu ulogu u oblikovanju budućnosti zemlje. U svetlu ovih izazova, grčka vlada će morati da razvije strategije koje će omogućiti održiv ekonomski rast i zaštitu potrošača od daljih poskupljenja.

Vojislav Milovanović avatar