Republički zavod za statistiku (RZS) objavio je danas da je u Srbiji u prošlogodišnjoj jesenjoj setvi zasejano 873.187 hektara zemljišta, što predstavlja povećanje od 8,9 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima RZS, povećanje zasejanih površina uočeno je kod različitih kultura, pri čemu je pšenica povećana za 6,1 odsto, ječam za 19,3 odsto, uljana repica za 30,9 odsto, a ovas za 17,4 odsto. Sa druge strane, površine pod raži su smanjene za 3,6 odsto.
U poređenju sa desetogodišnjim prosekom jesenje setve od 2012. do 2021. godine, površine pod pšenicom su povećane za 13,6 odsto. Ovi podaci ukazuju na trend povećanja poljoprivredne proizvodnje u Srbiji, što je pozitivna vest za domaću privredu i poljoprivrednike.
Povećanje površina pod različitim kulturama može biti rezultat različitih faktora, uključujući povoljne vremenske uslove, veće interesovanje poljoprivrednika za određene kulture, kao i podršku državne politike prema poljoprivredi. Povećanje površina zasejanih pšenicom može biti odgovor na veću potražnju za ovom žitaricom na domaćem ili međunarodnom tržištu. Slično tome, rast površina pod ječmom i uljanom repicom može biti povezan sa povećanjem potražnje za pivom i uljem u Srbiji i inostranstvu.
Rast poljoprivredne proizvodnje može pozitivno uticati na ekonomiju Srbije, doprinoseći povećanju izvoza poljoprivrednih proizvoda i smanjenju spoljnotrgovinskog deficita. Takođe, veća proizvodnja može dovesti do smanjenja uvoza određenih poljoprivrednih proizvoda, što bi moglo doprineti smanjenju ukupnog spoljnotrgovinskog deficita.
Uz to, povećanje produktivnosti i proizvodnje može imati pozitivan uticaj na ruralni razvoj, stvarajući nova radna mesta i poboljšavajući životne uslove za stanovništvo u ruralnim područjima. Takođe, veća poljoprivredna proizvodnja može doprineti smanjenju siromaštva i nejednakosti u ruralnim područjima, omogućavajući poljoprivrednicima da ostvare veće prihode od svojih useva.
Međutim, povećanje površina pod određenim kulturama može izazvati i određene izazove, uključujući potrebu za većim ulaganjima u proizvodnju, pristup vodi i drugim resursima, kao i rizike od štetočina i bolesti biljaka. Stoga je važno da država i relevantne institucije pruže podršku poljoprivrednicima kako bi obezbedili uspešnu proizvodnju i zaštitili useve od potencijalnih pretnji.
Uz to, važno je da se vodi računa o održivosti poljoprivredne proizvodnje, uključujući zaštitu zemljišta, upravljanje vodama i smanjenje upotrebe hemijskih sredstava. Održiva poljoprivreda može doprineti očuvanju prirodnih resursa i zaštiti životne sredine, što je od velikog značaja za buduće generacije.
Ukupno gledano, povećanje površina pod različitim kulturama u prošlogodišnjoj jesenjoj setvi predstavlja pozitivan razvoj za poljoprivredu u Srbiji. Nastavak ovog trenda bi mogao doprineti povećanju domaće proizvodnje, smanjenju uvoza poljoprivrednih proizvoda i poboljšanju ekonomskih i socijalnih uslova u ruralnim područjima.
Uprkos izazovima sa kojima se poljoprivrednici suočavaju, ovakvi podaci ukazuju na potencijal za dalji razvoj poljoprivrede u Srbiji i doprinose stvaranju održive, efikasne i konkurentne poljoprivredne proizvodnje. S obzirom na ulogu poljoprivrede u nacionalnoj ekonomiji i obezbeđenju hrane za stanovništvo, važno je da se država i društvo u celini angažuju u podršci poljoprivrednicima i stvaranju povoljnog okruženja za dalji razvoj poljoprivrede.
