Kina ukinula uzvratne carine na uvoz američkih čipova

Vojislav Milovanović avatar

U poslednjih nekoliko godina, trgovinski odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Kine postali su sve napetiji, što je kulminiralo u trgovinskom ratu koji je doveo do povećanja carina na robu iz obe zemlje. Ovaj sukob je imao poseban uticaj na industriju poluprovodnika, koja je od suštinskog značaja za tehnološki napredak i ekonomsku stabilnost obe nacije.

U izveštaju se posebno ističu integrisana kola, koja su poznata i kao mikročipovi ili poluprovodnici. Ova tehnologija je ključna za mnoštvo elektronskih uređaja, uključujući računare, pametne telefone i automobilske sisteme. U svetu gde digitalizacija i automatizacija postaju sve važnije, proizvodnja i snabdevanje ovim komponentama postali su prioritet za mnoge zemlje.

Na početku aprila 2022. godine, Kina je odgovorila na povećanje carina koje je uveo američki predsednik Donald Tramp. Kina je podigla svoje recipročne carine na neverovatnih 125% za svu robu poreklom iz Sjedinjenih Država. Ova odluka je dodatno eskalirala trgovinski rat između dve supersile. Povećanje carina ne samo da utiče na trgovinske tokove, već takođe stvara nesigurnost među kompanijama koje zavise od međunarodne trgovine i snabdevanja.

U međuvremenu, američki ministar trgovine, Hauard Lutnik, nedavno je objavio da su Sjedinjene Američke Države privremeno ukinule carine na uvoz elektronike i poluprovodnika iz Kine. Ova odluka je došla u trenutku kada je američka ekonomija bila pod pritiskom inflacije i lančanih poremećaja u snabdevanju. U narednim mesecima, planiraju se sektorske carine koje će se fokusirati na određene kategorije proizvoda, što može dodatno promeniti dinamiku trgovinskih odnosa između SAD-a i Kine.

Jedan od ključnih razloga za ovu promenu u politici carina jeste potreba za stabilizacijom tržišta poluprovodnika. Tokom pandemije COVID-19, potražnja za elektronikom je drastično porasla, dok su istovremeno proizvodne kapacitete bili smanjeni. Ova situacija je dovela do globalnog nedostatka mikročipova, što je uticalo na različite industrije, od automobilske do potrošačke elektronike.

S obzirom na značaj poluprovodnika za modernu ekonomiju, mnoge zemlje su počele da preispituju svoje strategije u vezi sa proizvodnjom i snabdevanjem ovih komponenti. Na primer, Sjedinjene Američke Države su najavile ulaganja u domaću proizvodnju poluprovodnika kako bi smanjile zavisnost od stranih dobavljača, posebno iz Kine. Ova politika ima za cilj jačanje nacionalne sigurnosti, ali i očuvanje tehnološke superiornosti na globalnom tržištu.

U ovom kontekstu, važno je napomenuti da se trgovinski odnosi između SAD-a i Kine ne odnose isključivo na carine i kvote. Postoji i širi spektar pitanja koja se tiču intelektualne svojine, tehnologije i inovacija. Oba tržišta su investirala ogromne resurse u istraživanje i razvoj, što dodatno komplikuje situaciju.

Kao rezultat ovih trgovinskih tenzija, kompanije širom sveta su primorane da prilagode svoje strategije. Mnoge su počele da traže alternativne izvore snabdevanja ili da diversifikuju svoje proizvodne kapacitete kako bi se zaštitile od potencijalnih budućih poremećaja. Ova transformacija može dovesti do novih poslovnih prilika, ali i izazova u globalnoj ekonomiji.

Na kraju, trgovinski rat između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, posebno u sektoru poluprovodnika, predstavlja kompleksan izazov koji zahteva pažljivo razmatranje i strateško planiranje. Obe zemlje su svesne važnosti ovog sektora i njegovog uticaja na budućnost tehnologije i ekonomije. Kako se situacija razvija, važno je pratiti nove inicijative i politike koje će oblikovati ovaj dinamični sektor u godinama koje dolaze.

Vojislav Milovanović avatar

Više članaka i postova