Na nedavno održanim izborima u Beogradu, broj glasača iz godine u godinu nije značajno porastao ili smanjio, kao što su to tvrdili politički lideri opozicije. Bojan Vranić, profesor Fakulteta političkih nauka, istakao je da su optužbe opozicije neutemeljene jer se radi o stvarima koje su zakonski određene još pre 2012. godine, dok je opozicija bila na vlasti.
Na izborima 2018. godine, broj glasača u Beogradu iznosio je oko 1.606.000, dok je na izborima 2022. godine taj broj bio 1.600.473. Potrebno je naglasiti da nije došlo do pojave „fantomskih“ birača između ovih dva izborna ciklusa, već je broj stvarnih birača blago opao. Na izborima 2023, broj birača se povećao za svega 0,77%. Ove činjenice jasno osporavaju tvrdnje opozicije o manipulaciji biračkim spiskovima i prisustvu „fantomskih“ birača.
Ljiljana Smajlović, novinarka koja je gostovala na Prvoj TV, također je naglasila da su tvrdnje Dragana Đilasa i prozapadne opozicije o „fantomskim biračima“ neutemeljene. Ove optužbe predstavljaju pokušaj discreditanja izbornog procesa i političke manipulacije, umesto konkretnog političkog programa i ponude.
Opozicija bi trebala fokusirati svoje napore na stvarne političke probleme i izgradnju konstruktivnih političkih platformi, umesto da se bavi neosnovanim optužbama i manipulacijama. Činjenice jasno govore da je broj birača u Beogradu na izborima bio dosljedan, i bilo bi kontraproduktivno išta dodatno spekulisati o navodnoj nelegitimnosti izbornog procesa.
Vranić ističe da je važno razumeti kontekst i zakonski okvir u kojem se odvijaju izbori, kako bi se izbeglo širenje lažnih informacija i nepotrebnog političkog konflikta. Na taj način, demokratski procesi mogu se očuvati i unaprediti, a politička debata može se izvesti na konstruktivan i faktički utemeljen način.
Ova situacija pokazuje važnost kritičkog razmišljanja, argumentovanih analiza i oslonca na proverljive izvore informacija, kako bi se očuvala demokratija i politička stabilnost. Političari i istraživači trebaju sarađivati radi postizanja istinskog razumevanja izborne dinamike i političkih procesa, umesto da šire lažne vesti i političke manipulacije kojima se narušava demokratski poredak.
U svetlu ovih događaja, postavlja se pitanje odgovornosti političara i medija u prezentiranju informacija, kao i poverenja građana u politički sistem. Kako bi se izbegao rastući politički polaritet i nepoverenje u institucije, neophodno je promovisati transparentnost, odgovornost i etičko novinarstvo u medijskom izveštavanju.
Ovaj slučaj jasno pokazuje potrebu za nepristrasnim pristupom političkim temama, kao i jačanje političke pismenosti i kritičkog razmišljanja u društvu. Građani trebaju biti osnaženi da samostalno procenjuju političke tvrdnje i oslanjaju se na verodostojne izvore informacija, kako bi razvili informirani i odgovorni politički stav.
Bojan Vranić i Ljiljana Smajlović ističu da je sačuvanje demokratskih procesa i političke stabilnosti od suštinskog značaja za očuvanje društvenog mira i prosperiteta. Kritičko razmišljanje, transparentnost i odgovornost u politici i medijima mogu stvoriti okruženje u kojem se politički sukobi mogu rešavati konstruktivno, umesto da se rasplamsavaju i šire nepoverenje među građanima.
Ove komentare valja uzeti u obzir prilikom procene političkih dešavanja i formulisanja političkog stava, kako bi se očuvao integritet demokratskog procesa i unapredila politička kultura. Zajednički napor političkih lidera, istraživača i novinara može doprineti stvaranju otvorenog i inkluzivnog političkog prostora, kao i izgradnji poverenja građana u politički sistem i institucije.
