Veliki kašalj, poznat i kao pertusis, je zarazna bolest dišnog sustava koju uzrokuje bakterija Bordetella pertussis. Simptomi velikog kašlja slični su simptomima obične prehlade, ali bolest može biti ozbiljnija i fatalna, posebno kod male djece.
Početni simptomi velikog kašlja uključuju kihanje, curenje nosa, blagu groznicu i suhi kašalj. Međutim, nakon 1-2 tjedna, kašalj postaje sve jači i češći, te postaje poznat kao „nitičasti“ kašalj, jer može biti toliko jak da pacijent može izgubiti dah nakon napada kašlja. Ovi napadi kašlja mogu biti posebno opasni za novorođenčad i malu djecu, jer mogu dovesti do problema s disanjem, plućnih infekcija i čak smrti.
Veliki kašalj se može prenijeti kapljičnim putem, kada zaražena osoba kašlje ili kihne i izbacuje bakterije u zrak koji zatim udiše zdrava osoba. Bolest je najzaraznija tijekom prvog dijela infekcije, kada su simptomi slični običnoj prehladi, te se stoga često ne prepoznaje kao veliki kašalj.
Cijepljenje je najučinkovitiji način za zaštitu od velikog kašlja. Preporuča se da se djeca cijepe protiv velikog kašlja u ranom djetinjstvu, obično kroz redovni program cijepljenja. Odrasli također mogu primiti cijepljenje protiv velikog kašlja kao podizanje imuniteta, posebno ako planiraju putovati u područja gdje je bolest rasprostranjena.
U Hrvatskoj, cijepljenje protiv velikog kašlja je dio nacionalnog programa cijepljenja, te se preporuča da se sva djeca cijepe protiv ove bolesti. Cijepljenje se najčešće provodi u dobi od 2, 3, 4 i 6 mjeseci, te se ponavlja u dobi od 5 i 6 godina. Osim toga, preporuča se i cijepljenje oporavljaju žena tijekom svake trudnoće, kako bi se zaštitilo novorođenče od velikog kašlja.
Unatoč cijepljenju, ne postoji 100% zaštita od velikog kašlja, te se bolest i dalje može pojaviti kod cijepljene djece i odraslih. Međutim, simptomi velikog kašlja mogu biti blaži kod cijepljenih osoba te se smanjuje rizik od komplikacija i smrtnih ishoda.
Ukoliko se sumnja da netko ima veliki kašalj, važno je što prije potražiti medicinsku pomoć. Liječnik će obaviti pregled i može napraviti testove kako bi potvrdio dijagnozu. U najtežim slučajevima, pacijent može biti hospitaliziran kako bi mu se pružila adekvatna skrb i terapija, posebno ako su u pitanju mala djeca ili osobe s oslabljenim imunološkim sustavom.
U Hrvatskoj se provodi i Nacionalni program za suzbijanje velikog kašlja, čiji je cilj smanjenje incidencije bolesti i zaštita najranjivijih skupina stanovništva. Program se temelji na unapređenju cijepljenja, edukaciji zdravstvenih radnika i javnosti te praćenju epidemiološke situacije u zemlji.
Uz cijepljenje, preventivne mjere za smanjenje širenja velikog kašlja uključuju pranje ruku, izbjegavanje bliskog kontakta s osobama koje imaju simptome bolesti, te prikladno liječenje zaraženih osoba kako bi se smanjila mogućnost prijenosa bakterija.
Veliki kašalj može se činiti kao obična prehlada, ali je važno prepoznati simptome i potražiti medicinsku pomoć. Cijepljenje je najučinkovitiji način za zaštitu od ove bolesti, te je važno pratiti nacionalne smjernice i programe cijepljenja kako bi se smanjio rizik od zaraze i širenja velikog kašlja.
