Posljednji popis stanovništva pokazao je da u Srbiji ima 170.000 osoba koje žive kao podstanari. Zapravo, brojka je mnogo veća jer 156.000 njih živi u nekretninama svojih rođaka. Najteži je podstanarski život u Beogradu, gdje su kirije posljednjih godina znatno porasle, a dešava se da podstanari odjednom izgube stan i moraju se iseliti.
Upućeni kažu da postoje i poteškoće s kojima se suočavaju i stanodavci, jer se događa da podstanari ostave stanove u lošem stanju ili neplate račune. Problem je što ta oblast u Srbiji nije dovoljno uređena i nema jasnih pravila. Najbolja zaštita za obje strane je potpisivanje ugovora o stanovanju, ali ni to nije garancija da neće doći do nepredviđenih situacija.
U Zapadnoj Europi situacija je potpuno drugačija. Prema posljednjim podacima Eurostata, u Njemačkoj i Švicarskoj čak polovina stanovništva rentira stanove jer nemaju vlastite nekretnine. Sistem je napravljen tako da štiti prava podstanara.
Međutim, podstanari nisu u istoj povoljnoj poziciji u cijeloj Europi. Nedavno je objavljeno da je u Manchesteru povećan broj beskućnika zbog zakonske odredbe koja omogućava stanodavcima da isele stanare uz dva mjeseca otkaznog roka, bez navođenja razloga. Ukoliko se ne isele u tom roku, na vrata im dolaze sudski izvršitelji. Međutim, vlada je već preduzela korake kako bi se promijenio zakon i zaštitili podstanari.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, najviše podstanara živi u Beogradu – 63.038, zatim u Vojvodini – 53.137, a najmanje u Južnoj i Istočnoj Srbiji gdje je svega 22.297 pod kirijom. Gledajući po oblastima, najmanje je stanova izdato u Pirotskoj oblasti – 1.126.
Muke podstanarskog života u Beogradu najbolje zna M.S., koja je nedavno bila prinuđena da se iseli iz stana u kojem je dugo živjela i pronađe drugi smještaj. Trudna, sa budućim suprugom obilazila je stanove u Žarkovu, na Banovom brdu i ostala zatečena cenama koje su stanodavci tražili. Ono što se pre tri, četiri godine izdavalo za 250 evra, sada je koštalo 400, 500 evra.
„Trenutno prosečno oglašena cena na nivou Beograda za garsonjeru je 290 evra, za jednosoban 380 evra a za dvosoban 700 evra. Cene variraju u odnosu na lokaciju i kvadraturu a trenutno najskuplje oglašen stan u Beogradu na sajtu 4zida je na Savskom vencu – 9.500 evra mesečno i u pitanju je petosoban namešten stan sa garažom“, kaže za Euronews Srbija Aleksandra Mihajlović PR menadžer 4zida.
Iako se prema posljednjem popisu stanovništva, oko 170.000 građana Srbije izjasnilo da su podstanari, prema podacima Poreske uprave porez za izdavanje stanova plaća tek nešto više od 2.000 vlasnika rentiranih objekata. Svi vlasnici stanova koji ih izdaju po zakonu bi morali plaćati porez na prihod od nepokretnosti, u iznosu od 20 posto na ukupnu cijenu zakupnine, ali malo tko se pridržava tog pravila.
Postoji i druga strana medalje gdje podstanari ruiniraju stanove, ne plaćaju račune, a ima i primjera gdje ne plaćaju kiriju i ne žele se iseliti. U takvim situacijama, vlasnicima stanova mogu biti potrebni godinama kako bi povratili svoju imovinu.
Ukratko, muke podstanarskog života su prisutne u Srbiji, kao i u mnogim dijelovima svijeta. Uvijek je važno osigurati pravnu zaštitu i potpisati valjani ugovor kako bi se izbjegle nepredviđene situacije i poteškoće.
