Američki predsednik Donald Tramp najavio je uvođenje visokih carina na uvoz farmaceutskih proizvoda u Sjedinjene Američke Države. Ovaj potez, prema njegovim rečima, ima za cilj da vrati proizvodnju lekova u SAD, čime bi se smanjila zavisnost od stranih proizvođača. Tramp je istakao da je proizvodnja lekova u SAD dramatično opala tokom poslednjih decenija, a većina farmaceutskih sastojaka se preselila u Kinu i druge zemlje. Ove informacije su preneli različiti izvori, uključujući i portal Politiko.
Carine na uvoz lekova nisu bile uključene u prvu rundu tarifa koje je Tramp uveo zemljama širom sveta. Međutim, novi set carina stupio je na snagu i uključuje visoke namete prema različitim zemljama, uključujući Kinu sa carinom od 104%. Ove mere su izazvale zabrinutost kod međunarodne zajednice, a Tramp se suočio sa kritikama zbog svoje ekonomske politike.
Na nedavnoj večeri Nacionalnog republikanskog kongresnog komiteta, Tramp je izjavio da zna šta radi kada uvodi visoke carine i da ga lideri iz različitih zemalja zovu i mole za dogovor. On je ponovio da su Sjedinjene Američke Države u prošlosti bile „opljačkane“ zbog stranih carina, te da on želi da stavi tačku na tu praksu. Ove izjave dolaze u trenutku kada se carine već primenjuju na širok spektar proizvoda iz različitih zemalja.
Nove carine na uvoz iz Kine, koje su sada postavljene na 104%, predstavljaju samo deo šire strategije. Osim Kine, SAD su uvele visoke carine i na uvoz iz drugih zemalja, uključujući 46% za Vijetnam, 32% za Tajvan, 25% za Južnu Koreju, 24% za Japan i 20% za sve zemlje Evropske unije. Pored toga, carina na uvoz robe iz Srbije povećana je na 37%.
Prema Trampovom planu, carina na kineski uvoz prvobitno je bila postavljena na 34%, a uz postojeću carinu od 20% za Kinu, to je dovelo do ukupne stope na 54%. Ove mere su deo šire strategije Trampove administracije da se zaštiti domaća proizvodnja i poveća konkurentnost američkih firmi na globalnom tržištu.
Dok Tramp tvrdi da su ove carine neophodne za zaštitu američke ekonomije, mnogi analitičari upozoravaju na moguće negativne posledice. Povećanje carina može dovesti do rasta cena proizvoda za američke potrošače, smanjenja konkurentnosti američkih kompanija na međunarodnom tržištu, kao i potencijalne trgovinske ratove sa drugim zemljama. Na primer, uvođenje carina na uvoz iz Kine može izazvati odmazdu, što bi moglo dodatno zakomplikovati trgovinske odnose između dve zemlje.
Pored ekonomskih posledica, Trampova politika carina takođe je izazvala brige u vezi sa globalnim lancima snabdevanja. Mnoge američke kompanije oslanjaju se na uvoz materijala i komponenti iz drugih zemalja kako bi proizvodile svoje proizvode. Visoke carine mogu poremetiti ove lance snabdevanja, što može dovesti do kašnjenja u proizvodnji i isporuci, kao i do povećanja troškova.
U svetlu ovih dešavanja, analitičari predviđaju da će Trampova politika carina i dalje biti ključna tema u njegovoj administraciji. Kako se približavaju izbori, Tramp će verovatno nastaviti da naglašava svoje napore za vraćanje proizvodnje u SAD i smanjenje zavisnosti od stranih proizvoda. Ipak, pitanje ostaje da li će njegove mere doneti dugoročne koristi američkoj ekonomiji ili će izazvati više štete nego koristi.
U svakom slučaju, Trampove odluke o carinama i dalje će biti predmet rasprava i analize, kako u Sjedinjenim Američkim Državama, tako i širom sveta. Sa globalnim ekonomskim odnosima koji se stalno razvijaju, budućnost trgovinske politike SAD-a ostaje neizvesna.
