Eksperimentalna četverodnevna radna nedelja će biti uvedena u Nemačkoj za 45 firmi od 1. februara, trajat će šest mjeseci i tokom tog perioda, produktivnost radnika će se mjeriti. Zaposleni će primati iste plate bez obzira na smanjeno radno vrijeme.

Cilj eksperimenta je provjeriti tvrdnje sindikata da su ljudi koji manje rade ne samo srećniji i zdraviji, nego i produktivniji u svojim poslovima. Ova odluka je nastala kao želja da se potvrdi da li su ove tvrdnje tačne, iako je većina sretna zbog činjenice da će imati više vremena za odmor i porodicu, i da će to imati pozitivan utjecaj na njihov život i radni učinak.

Ovakva inovativna mjera donosi sa sobom mnogo benefita i potencijalno može promijeniti način na koji ljudi rade. Pored toga, ovo je i velika prilika za firme da dobiju povratnu informaciju o tome kako radnici reaguju na smanjenje radnog vremena. Iako se izgleda čini kao ovo se ne tiče svih, ekonomisti smatraju da bi ovo moglo imati pozitivan utjecaj na celokupnu ekonomiju.

Postoje brojna istraživanja koja ističu da smanjenje radnog vremena može imati značajan pozitivan utjecaj na produktivnost i zadovoljstvo zaposlenih. Također, ljudi koji imaju skraćeno radno vrijeme su manje umorni, manje pod stresom i općenito srećniji, što sve pozitivno utiče i na njihov društveni život i privatne odnose.

Jedno od istraživanja koje je sprovedeno u Velikoj Britaniji je pokazalo da se produktivnost zaposlenih povećala za 40% kada su imali skraćeno radno vrijeme tokom ljetnih mjeseci. Također, istraživanja su pokazala da radno vrijeme može biti i kraće, ali istovremeno i produktivnije i profitabilnije.

Firme koje će biti dio ovog eksperimenta imaju mogućnost da vide kako će zaposleni reagirati na promjene. Ako rezultati budu pozitivni, mogu se očekivati i promene u drugim kompanijama u Nemačkoj, a potencijalno, i u drugim zemljama.

Ovaj eksperiment će biti monitoriran i pratit će se sve relevantne statistike kako bi se vidjelo da li smanjenje radnog vremena može pozitivno uticati na produktivnost radnika. Iako je ovo samo eksperimentalna mjera, vjerojatno će biti uvedena nova pravila i regulacije o smanjenju radnog vremena, ukoliko se pokaže da daje konkretni pozitivni utjecaj.

Smanjenje radnog vremena direktno utiče i na radno mesto, vreme koje ostaje posvećeno radu znatno je manje i samim tim smanjuje se i nivo stresa i iscrpljenost. Također, ovo može imati pozitivan utjecaj i za životnu sredinu, manje vožnje na posao znači i manje zagađenja i manje gužve na putevima.

Međutim, postoje i kritike kurtažnog radnog vremena, neki smatraju da bi to moglo imati negativan uticaj na ekonomiju i da bi firme mogle imati problema sa organizacijom i produktivnošcu. Također, postavlja se pitanje da li je svaka firma u mogućnosti da obezbijedi stari nivo produktivnosti sa smanjenim radnim vremenom.

Ovaj eksperiment je jako važan i predstavlja značajan korak u smjeru istraživanja novih i modernih metoda rada. Ako se pokaže da smanjenje radnog vremena može imati pozitivan utjecaj na produktivnost radnika, ovo bi moglo biti i velika promjena u načinu na koji ljudi rade širom svijeta. Također, ovo bi moglo pokazati da postoje kreativne i inovativne metode koje mogu promijeniti dosadašnji način rada.

Kako će se ova mjera smanjenja radnog vremena odraziti na zaposlene i firme, ostaje da se vidi. Ali, jedno je sigurno, ovo je značajan korak u istraživanju i eksperimentisanju na polju rada i produktivnost, i ako se pokaže uspješnim, ovo bi moglo biti od velikog značaja za budućnost rada i ekonomije.