Zbog prolećnih mrazeva prinosi voća u Srbiji biće manji za 30 do 90 odsto

Vojislav Milovanović avatar

U Srbiji se ove godine očekuje značajan pad prinosa kajsije, breskve, trešnje, ranih sorti višnje i šljive, usled poznih prolećnih mrazeva i izuzetno niskih temperatura krajem aprila. Prema rečima agroanalitičara Gorana Đakovića, prinosi ovih voćki mogli bi biti manji od 30 do 90 procenata, a u nekim slučajevima čak i do 100 procenata. Ova situacija može imati ozbiljan uticaj na tržište i dostupnost ovih plodova.

Đaković je u izjavi za Tanjug istakao da bi, zbog smanjenog roda, cene voća mogle rasti, što bi moglo dovesti do potrebe za uvozom određenih količina voća. Ovakvi vremenski uslovi predstavljaju ozbiljan izazov za voćare u Srbiji, koji se suočavaju s neizvesnošću kada je reč o njihovim prihodima.

Međutim, nije sve tako crno. Đaković je naveo da će jabuka, kao i drugo voće koje u vreme aprilskih mrazeva nije bilo u cvetu, imati dobar rod. Ovo su ohrabrujuće vesti za voćare koji se bave proizvodnjom jabuka, jer se očekuje da će kvalitet roda biti na zadovoljavajućem nivou.

Uprkos izazovima, voćari se nadaju da će uspeti da se prilagode trenutnim uslovima i da će pronaći načine kako da minimizuju gubitke. S obzirom na to da voćarstvo igra značajnu ulogu u srpskoj poljoprivredi, važno je da se prate vremenski uslovi i da se preduzmu odgovarajuće mere kako bi se obezbedila stabilnost u proizvodnji.

Ovaj problem sa mrazevima nije jedini izazov sa kojim se poljoprivrednici suočavaju. Globalne klimatske promene, promena sezonskih obrazaca i sve veći broj ekstremnih vremenskih događaja takođe utiču na prinos i kvalitet plodova. Poljoprivrednici su primorani da se prilagode novim uslovima, što zahteva dodatne resurse i inovacije u proizvodnji.

U narednom periodu, biće ključno pratiti kako će se situacija razvijati, posebno kada je reč o potražnji i cenama voća na tržištu. Ukoliko se pad prinosa potvrdi, to bi moglo uticati na prehrambeni sektor, kao i na ekonomiju u celini. S obzirom na važnost voćarstva za ruralne zajednice, vlasti bi mogle razmotriti mere podrške poljoprivrednicima kako bi im pomogle da prevaziđu teške trenutke.

Za voćare u Srbiji, vreme je da se fokusiraju na diversifikaciju svojih kultura i poboljšanje tehnika gajenja, kako bi se osigurala otpornost na buduće klimatske izazove. Edukacija i pristup savremenim tehnologijama mogu biti ključni faktori u unapređenju proizvodnje i smanjenju rizika.

U međuvremenu, potrošači bi mogli primetiti povećanje cena voća na tržištu, što će uticati na njihove mesečne troškove. Stoga je važno da svi akteri u lancu snabdevanja budu svesni trenutne situacije i da zajednički rade na rešenjima koja će pomoći da se prevaziđu ovi izazovi.

S obzirom na sve ove faktore, očigledno je da će 2023. godina biti teška za srpske voćare, ali uz pravu podršku i prilagodljivost, moguće je prevazići trenutne teškoće i obezbediti održivu budućnost za voćarstvo u Srbiji. Voćari će morati da se oslanjaju na svoje znanje, iskustvo i resurse, kako bi prebrodili ovu nepovoljnu situaciju.

Vojislav Milovanović avatar

Više članaka i postova