Knjiga „100 godina Profesorske kolonije u Beogradu“ autorice Olge Ječmenice obilježava usvajanje Generalnog plana Beograda iz 1923. godine koji predviđa izgradnju ovog naselja po utopističkoj viziji vrtnog grada britanskog urbaniste Ebenizera Hauarda. Rekonstrukcija Memorijalnog muzeja Nadežde i Rastka Petrovića, najstarijeg spomenika kulture u Profesorskoj koloniji, također se podudara s objavom ove knjige.
Ljubica Luković, sestra Nadežde i Rastka Petrovića, darovala je Narodnom muzeju u Beogradu vrednu porodičnu kolekciju koja uključuje brojne umjetničke radove, kao što su radovi Nadežde Petrović i Rastka Petrovića, kao i radovi priznatih umjetnika poput Pabla Pikasa, Amedea Modiljanija, i Žana Koktoa. Muzej je bio otvoren do 1986. godine, nakon čega je zatvoren zbog loših uslova. Nakon dugih 38 godina ponovno će biti dostupan javnosti nakon rekonstrukcije.
Posjetitelji Profesorske kolonije ne smiju propustiti posjetiti Vili Prendić, modernističku građevinu arhitekte Milana Zlokovića. Kuća Milutina Milankovića također je važna jer je u njoj živio srpski naučnik svjetskog glasa koji je predavao Ajnštajnovu teoriju relativiteta.
Gradnja prvog urbanistički uređenog naselja u Beogradu započela je u augustu 1926. godine. Jezgro Profesorske kolonije obuhvaća nekoliko ulica, a cijela površina naselja je danas ograničena nekoliko ulica i bulevarom. Koncept vrtnog grada u Profesorskoj koloniji prvotno je bio zamišljen za radničku klasu, ali prvi stanovnici su postali akademici, intelektualci i naučnici.
Knjiga „100 godina Profesorske kolonije u Beogradu“ prati nastanak Generalnog plana Beograda, a najviše su se zalagali ruski građevinski inženjer i češki arhitekt. U knjizi su opisani slavni stanovnici Profesorske kolonije poput Fehima Barjaktarevića, Ivana Đaje, Viktora Novaka, Bogdana Popovića, Nikole Saltikova, Aleksandra Leka, Jovana Erdeljanovića, Uroša Džonića, Vinka Đurovića, Borislava Lorenc, Jovana Kangrge i drugih.
Priča o Profesorskoj koloniji će 2026. godine napuniti sto godina, a knjiga Olge Ječmenice predstavlja skroman doprinos obilježavanju ovog jubileja. Profesorska kolonija ostaje važan dio kulturne baštine Beograda, a Memorijalni muzej Nadežde i Rastka Petrovića će ponovno biti dostupan javnosti nakon dugog perioda zatvaranja.
