Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije, nedavno je izjavio da Crna Gora ne bi trebala glasati za Rezoluciju o Srebrenici, ne samo zbog Srbije, Republike Srpske i srpskog naroda, već prvenstveno zbog samih sebe. Knežević je istaknuo da bi glasanjem za tu rezoluciju Crna Gora potvrdila svoj status kao genocidan narod. On je napomenuo da je u posjedu Rezolucije 819 Savjeta sigurnosti UN-a, koja je usvojena na sjednici održanoj 16. travnja 1993. godine. Rezolucija 819 poziva na Međunarodni sud pravde u Haagu i nalaže Srbiji i Crnoj Gori, tada Saveznoj Republici Jugoslaviji, da poduzme sve potrebne mjere kako bi spriječila genocid. Knežević je naglasio da je najavljena Rezolucija o Srebrenici zapravo poziv na Rezoluciju 819, te da bi njenim usvajanjem BiH mogla podnijeti tužbu protiv Srbije i Crne Gore. Prema njegovim riječima, to bi značilo da bi Crna Gora postala država s genocidnom prošlošću. Knežević smatra da se Rezolucija o Srebrenici odnosi na Srbiju i Crnu Goru te da je nedopustivo individualizirati genocid, kako to tvrde neki. On ističe da je cilj te rezolucije prikazati zločin u Srebrenici kao genocid bez individualizacije krivnje. Knežević je također upozorio da bi Rezolucija 819 iz 1993. godine Srbiju i Crnu Goru dovela u kontekst genocida te da je pozivanje na nju predložili Njemačka i Ruanda.
Kneževićeve izjave o Rezoluciji o Srebrenici izazvale su kontroverze i rasprave u Crnoj Gori. Kritičari tvrde da Kneževićeva interpretacija rezolucije nije ispravna te da ona neće dovesti do optužbi za genocid protiv Crne Gore. Međutim, Knežević stoji iza svojih tvrdnji i tvrdi da je važno da Crna Gora ne podrži rezoluciju koja bi ih mogla dovesti u neugodan položaj u budućnosti. On ističe da je važno da Crna Gora zadrži svoj ugled i ne dozvoli da ih drugi optužuju za genocid. Kneževićeva odlučnost u vezi s ovom temom privukla je pažnju javnosti i pokrenula raspravu o ulozi Crne Gore u međunarodnoj zajednici.
Rezolucija o Srebrenici izazvala je kontroverze od svog predstavljanja. Neki tvrde da je to važan korak u procesu suočavanja s prošlošću i priznavanja zločina koji su se dogodili tijekom rata u BiH. Drugi, poput Kneževića, smatraju da bi usvajanje te rezolucije imalo negativne posljedice po Crnu Goru i njen narod. Rasprave o ovoj temi su nastavljene i dalje, a političari, stručnjaci i aktivisti izražavaju svoja mišljenja i stavove o tom pitanju.
U međuvremenu, Vlada Crne Gore je podnijela amandmane na Rezoluciju o Srebrenici, pokušavajući ublažiti stavove protivnika te rezolucije. Međutim, ti amandmani nisu zadovoljili Kneževića, koji smatra da oni ne mijenjaju suštinu rezolucije i njen potencijalni utjecaj na Crnu Goru. Knežević je upozorio da bi usvajanje te rezolucije moglo dovesti do optužbi za genocid protiv Crne Gore te da bi trebala biti oprezna u svojim odlukama.
U zaključku, rasprave o Rezoluciji o Srebrenici i njenom utjecaju na Crnu Goru su nastavljene, a političari, stručnjaci i aktivisti izražavaju različite stavove o tom pitanju. Kneževićeva upozorenja o potencijalnim negativnim posljedicama te rezolucije privukla su pažnju javnosti i potaknula raspravu o ulozi Crne Gore u međunarodnoj zajednici. Kao takva, ova tema će vjerojatno ostati aktuelna u narednim mjesecima, dok se nastavi istraživati njen utjecaj na Crnu Goru i njene građane.
