Nakon što je požar gotovo uništio katedralu Notre-Dame u Parizu, arheolozi su imali rijetku priliku da kopaju ispod strukture zgrade tokom petogodišnjeg renoviranja i rekonstrukcije i pronašli su više od 1.000 fragmenata umjetničkih djela.
Prema francuskom zakonu o preventivnoj arheologiji, arheolozima je bilo dozvoljeno da istražuju ispod katedrale Notre-Dame kako bi otkrili i proučili arheološke ostatke koji bi inače mogli biti uništeni radovima na uređenju zemljišta. Proces je počeo u februaru 2022. godine.
Timovi Nacionalnog instituta za preventivna arheološka istraživanja, uključujući i onaj koji je predvodio Christophe Besnje, otkrili su više od 1.000 fragmenata umjetničkih djela i stotinu grobova ispod katedrale. Mnogi od tih grobova, zajedno sa razbacanim kostima, ostali su neidentificirani.
Olovni sarkofag koji se vjeruje da pripada pjesniku Joachimu de Bellayu jedan je od značajnijih kovčega pronađenih ispod katedrale. Otkopane su i glave i tijela kamenih statua u prirodnoj veličini, uključujući jednu Hristovu.
Među značajnijim arhitektonskim nalazima bila je i pregrada iz 13. vijeka koja je ranije odvajala hor i svetilište od pogleda javnosti. Istraživači su također bolje razumjeli kako su zanatlije u srednjem vijeku izgradile katedralu Notre-Dame.
Srednjovjekovni stolari koristili su otprilike 100 godina stara hrastova stabla duga oko 45 metara, oblikujući ih sekirama. Držači za uže pronađeni u drvetu koristili su se za transport preko rijeke Seine.
Analiza katedrale Notre-Dame pomogla je ne samo dokumentirati artefakte prisutne ispod zgrade, već i potvrditi autentičnost srednjovjekovnih artefakata poput velikih prozora s ružama u transeptu katedrale.
Ovaj arheološki rad je osvijetlio dosad nepoznate dijelove povijesti katedrale Notre-Dame i pružio uvid u srednjovjekovnu tehniku gradnje i umjetničko stvaralaštvo. Nalazi su od velike važnosti za daljnje istraživanje i razumijevanje kulturnog naslijeđa katedrale i francuskog srednjovjekovnog perioda.
