Dana 25. ožujka, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Bećirović, izjavio je da je na sastanku sa delegacijom Sjevernoatlantskog vijeća prenio da BiH „nije neutralna nego opredeljena“. Ova izjava izazvala je burne reakcije u javnosti, posebno od strane srpskog člana Predsjedništva, Željke Cvijanović.

Cvijanović je istaknula kako Bećirović nije govorio u ime Predsjedništva BiH te da ne može sam krojiti državnu politiku. Naglasila je kako Ustav jasno propisuje tko ima ovlasti za vođenje državne politike. Također, istaknula je kako ne postoji sigurnosni izazov ili prijetnja međuetničkim sukobima u BiH, te da se to tendenciozno plasira u javnosti od pojedinih domaćih, ali i stranih aktera s ciljem privlačenja međunarodne pažnje.

Ova izjava izazvala je raspravu u javnosti, te se postavlja pitanje koliko je BiH zaista opredijeljena i kakve su stvarne sigurnosne prijetnje u zemlji.

Kada je u pitanju opredjeljenje Bosne i Hercegovine, važno je napomenuti da je zemlja podijeljena na dva entiteta: Republiku Srpsku i Federaciju BiH. Upravo zbog ove podjele, pitanje opredjeljenja zemlje može biti izazovno. Iako se Republika Srpska zalaže za veću nezavisnost i autonomiju, Federacija BiH teži prema jačem povezivanju s Europskom unijom i NATO savezom. Stoga, Bećirovićeva izjava o opredjeljenju BiH ima pozadinu u političkim stavovima unutar zemlje.

Kada je u pitanju sigurnost, BiH se suočava s brojnim izazovima. Među najveće prijetnje ubrajaju se korupcija, ekonomska nestabilnost, te različiti politički i etnički sukobi. Međutim, Cvijanovićeva tvrdi kako nema prijetnje međuetničkim sukobima, što dovodi u pitanje stvarnost sigurnosnih izazova u zemlji. Kontradiktorni stavovi političara dodatno kompliciraju situaciju te je teško procijeniti stvarnu sigurnosnu situaciju u BiH.

Ova izjava također otvara pitanje stranih utjecaja na Bosnu i Hercegovinu. Cvijanović je istaknula kako se tendenciozno plasiraju informacije o sigurnosnim izazovima u BiH s ciljem privlačenja međunarodne pažnje. Ovo je posebno važno s obzirom na geopolitički položaj zemlje te potencijalne utjecaje susjednih zemalja i drugih globalnih aktera. S obzirom na kompleksnu političku situaciju unutar zemlje, teško je procijeniti stvarne izvore informacija o sigurnosnim prijetnjama te je potrebna dodatna analiza kako bi se utvrdila stvarna sigurnosna situacija u BiH.

Unatoč izjavama političara, važno je istaknuti da sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini zahtijeva pažnju kako unutar zemlje, tako i od strane međunarodnih aktera. Korupcija, ekonomska nestabilnost te politički i etnički sukobi predstavljaju ozbiljne izazove za zemlju te zahtijevaju sustavne reforme i promjene u društvu. Također, potrebno je kontinuirano praćenje i analiza sigurnosnih prijetnji kako bi se osigurala stabilnost zemlje.

U konačnici, izjava Željka Bećirovića o opredjeljenju BiH te tvrdnje Željke Cvijanović o nepostojanju sigurnosnih prijetnji zahtijevaju dodatnu analizu i razmatranje. Stvarna sigurnosna situacija u zemlji zahtijeva suočavanje s brojnim izazovima te je potrebno sustavno djelovanje kako bi se osigurala stabilnost i sigurnost za građane Bosne i Hercegovine. Međutim, složenost političke situacije u zemlji predstavlja izazov za procjenu stvarnih prijetnji te zahtijeva pažljivo razmatranje kako bi se osigurala istinita i pouzdana informacija o sigurnosnoj situaciji u BiH.