Bivša logorašica iz Aušvica preminula u 102. godini

Stefan Ristić аватар

U gradu Targu Mureš u rumunskoj pokrajini Transilvaniji, preminula je Žuža Dijamantštajn, jedina preživela iz nacističkog logora Aušvic-Birkenau koja je živela u toj opštini. Gradonačelnik Sus Zoltan je izjavio da je Žuža preminula u 102. godini života i da je bila simbol nade, hrabrosti, spokoja i beskrajne ljubavi. Žuža Dijamantštajn je rođena 17. juna 1922. godine i deportovana je iz geta Regin 4. juna 1944. Ovo je samo jedna od mnogih priča o preživelima iz logora smrti tokom Drugog svetskog rata koje su svedočanstvo strašnih zločina nacističkog režima.

Širom sveta, svedoci smo sličnih priča o preživelima iz koncentracionih logora tokom Drugog svetskog rata. Ove priče su važne kako bismo se podsetili na strašne zločine koji su se dogodili tokom tog perioda i kako bismo se pobrinuli da se takve tragedije nikada više ne ponove. Žuža Dijamantštajn je bila jedan od retkih koji su uspeli da prežive pakao nacističkih logora i nastavili da žive svoje živote sa snagom i hrabrošću.

Aušvic-Birkenau je bio jedan od najpoznatijih i najokrutnijih nacističkih logora smrti tokom Drugog svetskog rata. Stotine hiljada ljudi, uglavnom Jevreja, ali i Romi, politički zatvorenici i drugi, deportovani su u ovaj logor gde su bili izloženi nezamislivoj patnji, mučenjima i smrti. Samo retki su uspeli da prežive ovu strahotu i jedan od njih bio je Žuža Dijamantštajn.

Njen život i priča su primer hrabrosti, otpornosti i ljudske volje da se preživi čak i u najtežim uslovima. Žuža je svakako ostavila trag u svojoj zajednici i inspirisala mnoge ljude svojom pričom. Njena smrt u 102. godini života je trenutak tuge za sve koji su je poznavali i poštovali njenu borbu i životnu energiju. Njeno sećanje će zauvek ostati živo među njima.

Kroz priče poput ove, sećamo se naših istorijskih grešaka i tragedija koje su se desile u prošlosti. Sećanje na preživele iz nacističkih logora nam pomaže da ne zaboravimo strahote koje su se desile i da se borimo protiv svih oblika mržnje, diskriminacije i nasilja u budućnosti. Ovo je važno ne samo za nas, već i za buduće generacije koje moraju da znaju istinu o prošlosti kako bi gradili bolju budućnost.

Rumunija, kao i druge zemlje u regionu, imala je svoju traumatičnu prošlost tokom Drugog svetskog rata. Sećanje na žrtve i preživele iz tog perioda treba da bude deo nacionalnog identiteta i obaveza svih nas da se borimo za mir, toleranciju i jednakost. Žuža Dijamantštajn je simbol te borbe i njena smrt je podsetnik na snagu ljudskog duha i volju za preživljavanjem.

Gradonačelnik Sus Zoltan je dao svoje saučešće porodici i prijateljima Žuže Dijamantštajn i istakao njen značaj za lokalnu zajednicu i istoriju. Njeno sećanje će zauvek biti deo njihove zajednice i inspiracija za nove generacije da se bore za mir, toleranciju i ljudska prava.

Priče poput ove nas podsećaju na važnost sećanja na prošlost i učenja iz nje kako bismo izbegli slične tragedije u budućnosti. Žuža Dijamantštajn je jedan od heroja koji je uspeo da preživi najveće zlo koje je čovečanstvo ikada doživelo i njena priča treba da bude deo našeg kolektivnog sećanja.

U ovom trenutku tuge, ponosimo se snagom i hrabrošću Žuže Dijamantštajn i obećavamo da ćemo nastaviti da se borimo za pravednost, mir i jednakost u svetu. Neka njeno sećanje bude večno blagosloveno i inspiracija za sve nas da sledimo njen primer i da nikada ne zaboravimo žrtve nacističkog terora. Živela Žuža Dijamantštajn, simbol nade i hrabrosti u vremenima mraka i straha.

Stefan Ristić аватар