Gradiška – Ljekari iz Gradiške su imali važnu ulogu u vremenima ratova, okupacije, političkih i društvenih kriza, borbi za nacionalni identitet i slobodu, kao i u zdravstvenom prosvjećivanju. Njihova imena su zapisana debelim linijama u istorijskim dokumentima i knjigama zbog njihovog doprinosa.

Prvi ljekari iz Gradiške koji su završili fakultete u evropskim metropolama su Jovan Malić i Đorđe Cvijić. Doktor Cvijić je posebno istaknut u liječenju oboljelih od kolere tokom Prvog svjetskog rata, dok je doktor Malić bio nacionalno-politički aktivan još kao student.

Nakon Prvog svjetskog rata, Gradiška nije imala nijednu zdravstvenu ustanovu, ali je 1919. godine ljekar Stjepan Križan došao u grad i ostao do početka Drugog svjetskog rata. Doktor Mirko Subotić, član Banskog sanitetskog savjeta, također je ostavio trag u razvoju zdravstvenog sistema u Gradišci. Ostali ljekari koji su ostavili dubok trag u modernom zdravstvu u Gradišci uključuju Ismeta Pupovca i Branka Čubrilovića.

Staka Čubrilović je bila prva žena sa diplomom ljekara u BiH. Rođena u Gradišci 1885. godine, specijalizirala se za dermatovenerologiju i radila je u Zagrebu i Sarajevu sve do 1948. godine.

Nakon Drugog svjetskog rata, gradiški ljekari poput Milutina Vučkovca, Radojke Tendžerić, Ines Todić, Borislava Šokćevića, Jova Desančića, Petara Danilovića, Branka Potkonjaka, Save Stanišljevića, Aftabe Dubičanca, Esada Pračića, Remza Suhonjića su nastavili da doprinose razvoju zdravstvenog sistema.

Monografija o Bolnici Gradiška posvećuje značajni dio svom sadržaju znamenitim gradiškim ljekarima. Staka Čubrilović je također posebno istaknuta zbog svog doprinosa u medicinskom polju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.