Broj požara u brazilskim močvarama porastao za skoro hiljadu odsto

Stefan Milosavljević аватар

Broj požara u brazilskim močvarama Pantanal dramatično je porastao ove godine, dosegnuvši najviši nivo od 2020. godine kada su zabeleženi najveći požari u istoriji regiona. Prema satelitskim podacima Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja (INPE), broj požara u Pantanalu povećao se za neverovatnih 980 odsto do 5. juna u poređenju sa istim periodom prošle godine.

Ovi alarmantni podaci dolaze u vreme kada počinje najrizičnija sezona za šumske požare, koja obično traje od jula i dostiže vrhunac u avgustu i septembru. Vinisijus Silgejro, koordinator teritorijalne obaveštajne službe u lokalnoj nevladinoj organizaciji Instituto Centro de Vida, izrazio je zabrinutost zbog velikog broja požara u ovom periodu godine.

Nažalost, slabe kiše od kraja prošle godine poremetile su uobičajene sezonske poplave, što je rezultiralo većim delom močvarnog regiona koji je sada podložan požarima. Silgejro je posebno istakao činjenicu da je broj požara porastao čak i tokom kišne sezone, što je vrlo zabrinjavajuće.

Najavljuje se da će se Pantanal ove godine verovatno suočiti sa još jednom sušnom sezonom, jer su kiše prošle sezone bile čak 60 odsto ispod proseka prema podacima brazilskog Nacionalnog instituta za meteorologiju (INMET). Krajem 2023. godine, klimatski fenomen El Ninjo odložio je kišnu sezonu, što je rezultiralo sa 4.134 požara registrovanih tokom novembra, u poređenju sa istorijskim prosekom od 584 požara za taj mesec.

Kako bi se izborili sa ovom alarmantnom situacijom, brazilska vlada potpisala je sporazum sa guvernerima država u regionima Pantanal i Amazon za zajedničku borbu protiv šumskih požara. Država Mato Groso do Sul, u kojoj se nalazi veći deo Pantanala, već je proglasila vanredno stanje životne sredine kako bi se ublažile posledice požara.

Ovi požari imaju ozbiljne posledice po ekosistem u Pantanalu, koji je dom velikom broju biljnih i životinjskih vrsta. Vatra uništava staništa divljih životinja, ugrožava ekološku ravnotežu i predstavlja ozbiljnu pretnju biodiverzitetu regiona. Pored toga, dim koji se oslobađa tokom požara zagađuje vazduh i predstavlja rizik za zdravlje ljudi koji žive u blizini.

Neophodno je hitno preduzeti mere kako bi se zaustavilo dalje širenje požara i zaštitio jedan od najvećih močvarnih ekosistema na svetu. Podizanje svesti o značaju očuvanja prirode i podrška lokalnim inicijativama za zaštitu Pantanala ključne su u borbi protiv ovog ozbiljnog problema.

Uz sve napore koji se ulažu u suzbijanju požara, neophodno je istražiti uzroke i faktore koji doprinose ovom dramatičnom povećanju požara u Pantanalu. Klimatske promene, nelegalna seča šuma, krčenje zemljišta radi poljoprivrede i širenje naselja samo su neki od faktora koji mogu doprineti ovakvoj situaciji.

Svi sektor društva moraju sarađivati kako bi se razvile održive strategije za upravljanje šumskim požarima i zaštitu ekosistema Pantanala. Samo zajedničkim naporima možemo sačuvati ovaj jedinstveni biodiverzitet i osigurati održivu budućnost za nas i generacije koje dolaze.

Stefan Milosavljević аватар