Rat je počeo u Hrvatskoj prije nego što su se održali izbori za Sabor. Ova tvrdnja može se činiti čudnom jer su izbori za parlament tradicionalna demokratska procedura koja bi trebala osigurati političku stabilnost i mir u društvu. Međutim, događaji u Hrvatskoj pokazali su da politički procesi ne jamče uvijek mir i sigurnost.
Rat u Hrvatskoj započeo je 1991. godine, kada je država proglasila neovisnost od bivše Jugoslavije. Odluka je izazvala velike tenzije među etničkim skupinama u zemlji, posebno srpskom manjinom koja je bila protiv odcjepljenja od Jugoslavije. Srpske pobunjeničke snage preuzele su kontrolu nad dijelovima Hrvatske, što je dovelo do oružanog sukoba s hrvatskim vojnim snagama.
Rat je bio krvav i razoran, sa stotinama tisuća izbjeglica i tisućama mrtvih. Izbori za Sabor, koji su se trebali održati u svibnju 1991. godine, odgođeni su zbog izbijanja sukoba. Umjesto političke kampanje i rasprave, Hrvatska se našla u situaciji ratne krize, gdje je prioritet bio preživljavanje i obrana zemlje.
Unatoč ratu, politički procesi nastavili su se odvijati u Hrvatskoj. Godine 1992. održani su parlamentarni izbori na kojima je pobijedila Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) pod vodstvom Franje Tuđmana. HDZ je bio stranka koja je podržavala neovisnost i suverenitet Hrvatske, te je Tuđmanova politika bila usmjerena na jačanje nacionalnog identiteta i suverenosti zemlje.
Međutim, HDZ nije bio jednoglasno podržan u zemlji. Postojale su opozicijske stranke koje su kritizirale vladajuću stranku zbog autoritarnog stila vladanja, korupcije i nepoštivanja ljudskih prava. Kritike su bile posebno usmjerene na postupke hrvatskih vojnih snaga tijekom rata, uključujući i sudjelovanje u ratnim zločinima i etničkom čišćenju.
Izbori su se održali i 1995. godine, kada je HDZ ponovno pobijedio, ali su optužbe za izborne prijevare dovele do kontroverzi i političke krize u zemlji. Opozicija je tvrdila da je HDZ manipulirala izbornim rezultatima kako bi ostala na vlasti, te je tražila međunarodnu podršku u rješavanju političke situacije u zemlji.
Nakon godina političkog sukoba i nestabilnosti, Hrvatska je uspostavila demokratski poredak i postala članica Europske unije. HDZ je i dalje dominirala političkom scenom, ali su se pojavile nove političke stranke koje su bile protiv stare garde političara i tražile promjene u društvu.
Rat se odrazio na politički život u Hrvatskoj na mnoge načine. Mnogi političari su se pomirili s ratnim zločinima i pokušavali pronaći put prema pomirenju među etničkim skupinama u zemlji. Međunarodna zajednica je također igrala važnu ulogu u rješavanju političkih sukoba i promicanju demokratskih vrijednosti u zemlji.
Danas, Hrvatska je demokratska zemlja s ustavnim poretkom i vladavinom prava. Iako su politički sukobi još uvijek prisutni u društvu, većina ljudi želi mir i stabilnost u zemlji. Izbori su postali redovita praksa koja omogućuje građanima da biraju svoje predstavnike i izraze svoju volju o budućnosti zemlje.
Ukratko, rat u Hrvatskoj počeo je prije nego što su se održali izbori za Sabor, ali politički procesi nisu prestali čak ni tijekom najtežih ratnih vremena. Demokratske vrijednosti su opstale i postale temelj društva koje teži miru, demokraciji i pravdi. Izbori su postali simbol nade i mogućnosti za političke promjene koje su potrebne kako bi se osigurao prosperitet i sigurnost svih građana.
