Centralne banke beže od američke valute

Vojislav Milovanović аватар

Centralne banke razvijenih ekonomija očekuju porast udela zlata u globalnim rezervama na račun američkog dolara. Prema godišnjem istraživanju Svetskog saveta za zlato, skoro 60% centralnih banaka bogatih zemalja veruje da će udeo zlata rasti u narednih pet godina. Osim toga, 13% razvijenih ekonomija planira povećanje zaliha zlata u narednoj godini. Ove banke prate vođstvo centralnih banaka tržišta u razvoju koje su bile glavni kupci zlata od finansijske krize 2008. godine.

U istraživanju se također navodi da 56% naprednih ekonomija smatra da će udeo dolara u globalnim rezervama pasti u narednih pet godina, u poređenju sa 46% prošle godine. Među centralnim bankama tržišta u razvoju, 64% deli isto mišljenje. Ovo povećanje potražnje za zlatom, uprkos rastu cene, rezultat je centralnih banaka koje diversifikuju svoja ulaganja u alternativne valute i sredstva, posebno nakon što su SAD koristile dolar kao oružje u sankcijama protiv Rusije.

Glavni razlozi koje centralne banke navode za držanje zlata su dugoročna vrednost, njegova efikasnost tokom kriza i uloga kao diverzifikatora. U međuvremenu, udeo dolara u globalnim deviznim rezervama pao je sa preko 70% u 2000. godini na oko 55% prošle godine prema istraživanju MMF-a. Iako je kineski juan postigao određeni rast kao rezervna valuta, njegov udeo u globalnim rezervama pao je sa 79% prošle godine na 59% ove godine.

Sve više centralnih banaka prepoznaje važnost zlata u svojim rezervama kako bi zaštitile svoje imovine od promena na tržištu i geopolitičkih dešavanja. Zlato se smatra sigurnom imovinom jer zadržava vrednost tokom turbulentnih vremena i može pomoći bankama da održe stabilnost svojih rezervi. Diversifikacija portfelja je ključna strategija za centralne banke širom sveta kako bi se zaštitile od ekonomskih šokova i promena na tržištu.

Udeo zlata u globalnim rezervama može pružiti stabilnost i sigurnost centralnim bankama koje se suočavaju sa nestabilnošću i nesigurnošću na tržištima. Zlato se tradicionalno smatra sigurnom imovinom i rezervom vrednosti, što može pomoći bankama da ostanu stabilne i zaštite svoje rezerve od negativnih uticaja na valutne tržišta.

Širenje zlatnih rezervi centralnih banaka pokazuje trend povećane potražnje za ovim plemenitim metalom, posebno u svetlu geopolitičkih tenzija i ekonomskih promena. Očekuje se da će udio zlata u globalnim rezervama nastaviti da raste u narednim godinama, dok će udeo dolara možda opasti. Centralne banke se sve više okreću zlatu kao sigurnoj luci i diverzifikaciji svojih imovina kako bi zaštitile svoje rezerve od nestabilnosti na tržištima i promena u globalnoj ekonomiji.

Zlato će i dalje imati važnu ulogu u globalnim finansijskim rezervama, pružajući stabilnost, sigurnost i sigurnu zalihu vrednosti za centralne banke širom sveta. Njegova dugoročna vrednost, efikasnost u krizama i uloga diverzifikacije čine zlato privlačnom aktivom za održavanje stabilnosti i zaštite vrednosti rezervi centralnih banaka. Udeo zlata u globalnim rezervama će verovatno rasti u narednim godinama, dok će centralne banke nastaviti da diversifikuju svoje portfelje radi zaštite od ekonomskih rizika i promena na tržištima.

Vojislav Milovanović аватар