Grafen je materijal budućnosti koji se trenutno koristi u raznim istraživanjima i eksperimentima širom svijeta. Rođen u laboratoriji fizičara u Mančesteru, Konstantina Novoselova i Andrea Geima, ovaj dvodimenzionalni materijal stekao je veliku pažnju zbog svojih izvanrednih karakteristika. Profesor Džejms Houn sa Univerziteta Kolumbija ističe da je grafen oko 200 puta jači od konstrukcijskog čelika i da bi „mogli balansirati slona na olovci“ da probiju list grafena debljine najlona.

Osim što je veoma jak, grafen je takođe vrlo elastičan i lak, te se smatra materijalom sa ogromnim potencijalom za primjenu u avio industriji. Fleksibilnost grafena otvara vrata za nove i inovativne dizajne vozila, dok njegova sposobnost da prima karakteristike drugih materijala omogućava različite primjene.

Jedna od najznačajnijih primjena grafena mogla bi biti u desalinizaciji vode. Naime, ovaj materijal ima potencijal da poveća efikasnost procesa desalinizacije za 100 ili čak 1000 puta. Desalinizacija je ključna u okviru rješavanja problema nestašice pitke vode u svijetu, s obzirom da je oko 97% vode na Zemlji slana.

Nedavna istraživanja su pokazala da grafen također ima potencijal da poveća efikasnost vještačke fotosinteze. Fotokatalizator kod biljaka je hlorofil, ali u laboratoriji se koriste drugi materijali. Grafen je pokazao izuzetne sposobnosti u ovom procesu, pretvarajući ga u odličan materijal za vještačke fotokatalizatore.

Uz sve svoje impresivne karakteristike, grafen je nedavno pokazao još jednu zapanjujuću mogućnost – sposobnost samoobnavljanja. Istraživači sa Univerziteta u Mančesteru otkrili su da grafen može popuniti svoje rupe kada je izložen gomili slobodnih atoma ugljenika, čime postaje kao nov.

Ukratko, grafen se pokazao kao revolucionaran materijal sa ogromnim potencijalom za primjenu u raznim oblastima, od industrije, avio tehnologije do zaštite okoliša. Nastavak istraživanja i eksperimenata sa ovim materijalom mogao bi donijeti još mnoga otkrića i inovacije u budućnosti.