Da li smemo da pravimo kompromise kod optužbi za seksualno uznemiravanje

Stefan Milosavljević аватар

Prošle nedelje na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, studentkinje, studenti i predstavnici ženskih organizacija protestirali su zbog izbora profesora Slaviše Orlovića za dekana. Optužbe za seksualno uznemiravanje studentkinja bile su razlog zbog kojeg je Orlović na kraju odustao od pozicije dekana. Tokom protesta se saznalo da je isti profesor bio prijavljen za seksualno uznemiravanje 2014. godine, ali je prijava povučena. Činjenica da su ozbiljne optužbe ignorisane u ime kompromisa i normalizacije seksualnog nasilja je tema emisije Euronews Centar.

Psihološkinja Ana Mirković tvrdi da je seksualno nasilje normalizovano u društvu, a granica između nasilja i komplimenata je često nejasna. Verbalne i neverbalne poruke, poput lascivnih reči, mogu ostaviti ozbiljne posledice po psihu osobe, iako se često tretiraju kao prihvatljivo ponašanje. U takvom društvu, nasilje se često ne prepoznaje čak i kada je eksplicitno prisutno.

Advokatica Ljubica Raškov ističe da postoje različiti oblici seksualnog nasilja, uključujući i polno uznemiravanje koje se često ne prijavljuje dovoljno. Granica između udvaranja i polnog uznemiravanja može biti tanka, ali je važno prepoznati kada prelazi u nedozvoljenu sferu. U poslednje vreme je primetan normalizovan agresivan komunikacijski ton i vulgarne poruke, posebno na društvenim mrežama.

Deca su često izložena nedoličnom ponašanju i komunikaciji na internetu, što može oblikovati njihovu percepciju normalnog ponašanja. Važno je razlikovati između prijatnih emocija i udvaranja, i neprikladnih ponašanja. Žene u Srbiji se često ne odlučuju na prijavljivanje nasilja iz raznih razloga, ali advokatica Raškov savetuje žene da odmah prijave bilo kakav oblik nasilja nadležnim organima radi zaštite i sprečavanja daljih incidenata.

Stefan Milosavljević аватар

Više članaka i postova