Rekonstrukcija DNK ptice sa Novog Zelanda koja je izumrla prije oko 700 godina mogla bi promeniti naše znanje o izgubljenim vrstama i povećati potencijal za njihovo oživljavanje, prenosi ABC News. Naučnici su uspjeli da sastave kompletan mitohondrijski genom i prvi nuklearni genom ptice male šumske moe (Anomalopteryx didiformis), koristeći fosilnu kost ove vrste. Šumska moa, koja je nekada lutala Novim Zelandom, bila je blisko povezana sa drugim pticama koje ne lete poput emua i noja. Rekonstrukcija genoma omogućila je naučnicima da saznaju nove detalje o ovoj vrsti, kao što su veličina populacije, osobine vida i čula mirisa. Takođe su otkrili da su ženke bile veće od mužjaka, što nije uobičajeno kod ptica.

Ovi novi detalji mogu poslužiti kao preduslov za proces oživljavanja vrste koja je ranije izumrla. Ambiciozni planovi za vraćanje izumrlih vrsta kao što su ptica dodo i vunasti mamut trenutno se prave. Šumska moa je jednom bila među najvećim pticama na svijetu, ali je izumrla nakon što su ljudi donijeli vrste koje nisu bile autohtone na Novi Zeland. Ishranjivala je džinovskog orla, najveću grabljivicu na svijetu, koji je takođe nestao.

Ostaje mnogo misterija vezanih za biologiju ove vrste, te bi dodatna istraživanja genoma omogućila dalja istraživanja genetske osnove osobina šumske moe. Naučnici ističu važnost pažnje i razumijevanja etičkih i ekoloških posljedica ovog procesa.

Rekonstrukcija DNK ptice sa Novog Zelanda predstavlja važan korak u razumijevanju izgubljenih vrsta i potencijalnom oživljavanju istih. Nova saznanja koja su naučnici dobili mogla bi imati šire implikacije na nauku o evoluciji i očuvanju prirode. Nastavak istraživanja genoma vrsta kao što je šumska moa mogao bi donijeti novo svjetlo na evoluciju ptica koje ne lete i njihov nestanak u prošlosti. Sve ovo ukazuje na važnost očuvanja prirode i vrsta koje su na rubu izumiranja, kako bismo sačuvali biološku raznolikost na Zemlji.