Jadran Erčić večeras je promovirao treće, dopunjeno i prošireno izdanje svoje „Knjige o džezu“ u Domu omladine Beograda (DOB). Povodom Svjetskog dana džeza održan je koncert Kvarteta Nikole Šaškovića.
Erčić je otkrio da je knjigu napisao na inicijativu svojih saradnika iz Radio Beograda, 2007. godine, kada je izašlo prvo izdanje. Odlučio se za koncept „Jazz Handbook“ Joаhima Ernesta Berenta, koji je inspiracija za njegovu knjigu. Knjiga je postavljena istorijski, po decenijama i po instrumentima, koristeći najbolje muzičare kao repere za stilove i instrumente.
Kao ljekar, Erčić je odlučio pisati i o bolestima džez muzičara, ističući da su mnogi od njih imali problema zbog bolesti koje su se manifestirale kroz njihovu muziku. Prema njegovim riječima, mnogi su svirali u teškim uvjetima, poput kupleraja, a neki su patili od cerebralne sifilisa koji je uzrokovao određene promjene u njihovom stilu sviranja. Primjerice, Thelonius Monk i Oscar Peterson počeli su sa trubom, ali su zbog tuberkuloze prešli na klavir.
Erčić je također napisao poglavlje o profesionalnim bolestima džez muzičara, ističući probleme koji se javljaju prilikom sviranja određenih instrumenata. Turbači često imaju problema sa plućima i disajnim putevima, dok članovi big benda mogu postati gluhi zbog glasne muzike.
Autor je dodao da je to „originalni doprinos osnovnog zanimanja kao lekara i hirurga knjizi“. Definirajući umjetnost kao nešto što vas tjera da ponovno pogledate film ili poslušate ploču, Erčić je istaknuo da džez umjetnost 20. vijeka koju uvijek želite ponovno čuti. Ocijenio je da je vrhunac džeza bio između 1950. i 1970. godine, nakon čega je došlo do razvodnjavanja i ubacivanja drugih elemenata.
Moderator razgovora, Dragan Ambrozić, rukovoditelj Odeljenja za umetničko stvaralaštvo DOB-a, ocijenio je „Knjigu o džezu“ kao originalnu, pružajući čitatelju uvid u to kako je biti profesionalni muzičar.
Erčić je svojom promocijom knjige i koncertom Kvarteta Nikole Šaškovića dodatno obogatio i podržao Svjetski dan džeza, ističući važnost očuvanja i promocije ove vrste muzike. Cilj njegove knjige nije samo pružiti pregled istorije džeza, već i osvijestiti javnost o značaju ove vrste umjetnosti i njenoj povezanosti sa zdravljem i ljudskim iskustvima.
Erčić je svojim stručnim znanjem i iskustvom kao ljekarom i dugogodišnjim radom u mediju, uspio spojiti svoje ljubavi prema džezu i medicini, stvarajući jedinstveno djelo koje služi kao podsjetnik na bogatu i raznoliku povijest džeza, ali i kao upozorenje na važnost brige o zdravlju i dobrobiti umjetnika.
Njegova „Knjiga o džezu“ ne samo da pruža uvid u svijet džeza, već i ukazuje na dublje povezanosti između umjetnosti i života, te na moć muzike da utiče na naša tijela, umove i duše. Erčićeva strast prema džezu vidljiva je kroz svaku stranicu njegove knjige, a njegova sposobnost da prenese svoje znanje i iskustvo na čitatelje čini ga istinskim autoritetom u oblasti džeza i muzike općenito.
Kroz svoje istraživanje i pisanje, Erčić je uspio stvoriti djelo koje će zauvijek ostati klasik u oblasti džeza, ali i inspiracija svim ljubiteljima ove vrste muzike da istraže, uživaju i cijene bogatstvo i raznolikost džez scene. Nastavljajući sa svojim radom i istraživanjem, Jadran Erčić ostaje važan glas u promociji i očuvanju džez kulture širom svijeta.