Pavlaka proizvedena u Kozarskoj Dubici skuplja je na policama marketa u Banjaluci nego u Sloveniji. Pavlaka mliječne masti od 20 odsto, gramaže 180 grama u trgovinama u Banjaluci prodaje se za 1,29 ili čak 1,39 KM, dok se u Sloveniji može kupiti za 0,55 centi ili 1,06 KM kada je redovna cijena. Kada se nađe na sniženju, pavlaka proizvedena u Kozarskoj Dubici košta 0,45 centi ili oko 0,87 KM. Razlog tome je zatvoreno tržište i monopol određenih proizvođača.
Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, smatra da proizvođači koji ne uspiju prodati dovoljno robe na domaćem tržištu, postavljaju niže izvozne cijene. Navodi da na društvenim mrežama postoji sve više objava koje upoređuju cijene kod nas i u inostranstvu. Problemi u distribuciji roba i veliki broj uvoznika doprinose visokim cijenama proizvoda u BiH, dok trgovci u drugim zemljama imaju bolju organizaciju i vlastite transportne sustave.
Uvozni proizvodi poput deterdženata i kozmetike mogu imati nepotrebno visoke cijene u BiH zbog ovih problema. Trivić ističe da je važno pratiti objave na društvenim mrežama koje upozoravaju na razlike u cijenama i potiču građane da razmišljaju o kupovini proizvoda po nižim cijenama.
Situacija sa cijenama proizvoda u BiH, posebno u odnosu na cijene u inostranstvu, pokazuje potrebu za boljom organizacijom distribucije i smanjenjem troškova transporta. Tržište mora postati otvorenije kako bi se spriječili monopolistički utjecaji određenih proizvođača i omogućila konkurencija koja će dovesti do sniženja cijena za potrošače.
Potrošači trebaju biti svjesni razlika u cijenama proizvoda te ih uspoređivati s cijenama u inostranstvu kako bi dobili najbolju vrijednost za svoj novac. Praćenje društvenih mreža i objava koje upozoravaju na visoke cijene proizvoda može pomoći potrošačima da pronađu bolje ponude i uštede novac prilikom kupovine.
Uvođenje konkurencije na tržište i smanjenje troškova distribucije ključni su faktori za snižavanje cijena proizvoda u BiH. Potrebno je raditi na poboljšanju organizacije trgovine i transporta kako bi se omogućile niže cijene proizvoda za građane.
Zaključno, cijene proizvoda u BiH mogu biti nepotrebno visoke zbog problema u distribuciji i velikog broja uvoznika. Praćenje društvenih mreža i upoređivanje cijena s inostranstvom može pomoći potrošačima da pronađu povoljnije ponude i uštede novac. Potrebno je raditi na otvaranju tržišta, povećanju konkurencije i smanjenju troškova distribucije kako bi se postigle niže cijene za potrošače.
