Dvosjed sa jednim konjem „jurio“ 13 km/h

Stefan Milosavljević аватар

Dana 31. srpnja 1971. godine dogodio se povijesni trenutak kada su astronauti prvi put vozili vozilo po Mjesecu. Posada Apolla 15 bila je prva američka misija koja je sa sobom ponijela Lunar Roving Vehicle (LRV), vozilo koje je omogućilo kretanje po Mjesecu. Vozilo je izrađeno od posebne aluminijsko-titanijsko-čelične konstrukcije, a pokretano je elektromotorima. Svaki točak imao je zaseban motor od 190 W, te su sva četiri motora zajedno davala otprilike jednu konjsku snagu. Maksimalna brzina vozila bila je 13 km/h, ali astronaut Eugen Kernan uspio je postići brzinu od čak 18 km/h, čime je postavio nezvanični svjetski rekord u brzini vožnje po tlu svih vanzemaljskih tijela.

Vozilo LRV imalo je masu od 210 kg, ali zbog smanjene gravitacijske sile na Mjesecu, činilo se kao da ima masu od samo 35 kilograma. Tijekom misije Apollo 15, astronauti su s vozilom prešli 27,76 kilometara uz vožnju trajanja 3 sata i 2 minute. Lunar Roving Vehicle izradio je inženjer Ferenc Pavlics, rođen u Mađarskoj, a izradu vozila pokrenuo je poznati njemački naučnik Wernher von Braun, koji je u to vrijeme bio direktor NASA-institucije Marshall Space Flight Center.

Ovaj događaj predstavlja važan trenutak u povijesti svemirskih istraživanja i pokazuje tehnološki napredak i hrabrost astronauta koji su se upustili u ovu avanturu. Svojim vožnjama po površini Mjeseca, astronauti su stekli nova saznanja o tom svemirskom tijelu i doprinijeli su istraživanju neistraženih područja. Ovim uspjehom postavljeni su temelji za buduće misije na Mjesecu i dalje svemirske avanture.

Povijest Apollo misija i istraživanja Mjeseca sigurno će ostati upamćena kao jedan od najvažnijih koraka u istraživanju svemira. Lunar Roving Vehicle je postao simbol tehnološkog napretka i odlučnosti čovječanstva da istraži nepoznato. Sada se otvaraju nove mogućnosti za daljnja istraživanja i otkrića, te se nadamo da će buduće generacije s istom strašću i hrabrošću istraživati svemir i proširivati granice ljudskog znanja.

Stefan Milosavljević аватар