Džinovske stijene jure ka Marsu

Stefan Milosavljević аватар

NASA je nedavno lansirala letjelicu koja se uputila prema asteroidu Dimorfos s ciljem da se testira tehnologija za preusmjeravanje asteroida koji bi mogli predstavljati opasnost po Zemlju. Misija nazvana DART pokazala je da je moguće promijeniti putanju asteroida, ali je uzrokovala neočekivane posljedice.

Umjesto jednog asteroida, misija je rezultirala stvaranjem jata od 37 džinovskih stijena koje su sada upućene prema Marsu. Prema novoj studiji, postoji mogućnost da ove stijene stvore kratere na Crvenoj planeti ukoliko je udare. Ovo je prvi put da je čovjek stvorio meteorsku grupu koja bi mogla da pogodi planetu.

Istraživači upozoravaju da je vjerovatnost udara džinovskih stijena u Mars značajna u narednih nekoliko hiljada godina. Studija predviđa da bi udar mogao da se dogodi za 6.000 godina, a zatim ponovo za 13.000 godina.

Odgovorni naučnici ističu da je stvaranje ovog jata džinovskih stijena bila greška i da je potrebno dalje istraživanje kako bi se predvidjele moguće posljedice. Endi Rivkin, planetarni astronom koji je bio uključen u misiju DART, objašnjava da su ove stijene vjerovatno već kružile oko asteroida i da su izbačene iz orbite udarom letjelice, a ne stvorene tokom udara.

NASA je saopćila da će nastaviti da prati kretanje ovog jata džinovskih stijena i da će sarađivati sa drugim agencijama kako bi se razvile strategije za potencijalnu odbranu planeta od ovakvih opasnosti. Iako je misija DART uspješno promijenila putanju asteroida Dimorfos, neplanirane posljedice podsjećaju naučnike na važnost predostrožnosti u svemirskim istraživanjima.

Sljedeći koraci u istraživanju svemira će biti usmjereni na razumijevanje ponašanja ovog jata džinovskih stijena i razvoj tehnologija koje bi mogle da umanje opasnost od njihovog udara na Mars ili bilo koju drugu planetu. NASA je najavila nove projekte i misije koje će se fokusirati na praćenje i istraživanje svemirskih objekata koji bi mogli da predstavljaju prijetnju po Zemlju ili druge planete u Sunčevom sistemu.

Stefan Milosavljević аватар

Više članaka i postova