Nakon što su se pojavile različite verzije o tome kako je sultan Murat poginuo na bojnom polju, interes za bitku i njegovu smrt daleko je odjeknuo. Hrišćanski i turski izvori se razlikuju u priči o načinu i vremenu njegove pogibije. Turski izvori tvrde da je sultan ubijen na prevaru nakon kosovske bitke, dok hrišćanska strana stvara legendu o hrabrom vitezu koji je žrtvovao svoj život kako bi zaustavio sultana.

Postoje i drugi izvori koji opisuju tragediju turskog sultana, kao što je pismo Kralja Srba i Bosne Tvrtka I koji proglasuje svoju „pobjedu“ na Kosovu Polju i tvrdi da je „poslao sultana s ovog svijeta zajedno s mnogim njegovim vojnicima“. Nije jasno naveo ko je ubio sultana, ali je sebi pripisao zasluge za taj čin.

Pisanja iz tog perioda govore o grupi hrabrih ratnika koji su se probili do sultanovog šatora tokom bitke, dok su mnogi istoričari osporavali ovakve tvrdnje. Na kraju, turski izvori pokušavaju prikazati Muratovu smrt kao časnu, poginuo od ruke velikaša u dvoboju.

Vizantijski pisac Laonik Halkokondil predstavlja i grčku i tursku verziju Muratove smrti, a u grčkoj verziji spominje se ime hrabrog viteza Miloina ili Miloša Kobilića, koji je postao poznat kao Miloš Obilić među Srbima.

Povijest o Muratovoj smrti ostaje misterija i predmet rasprava, a njegova pogibija na bojnom polju ima velik utjecaj na vizantijsku i tursku povijest. Njegovo ime će zauvijek ostati u spomenicima kao pobjednik ili gubitnik, ovisno o perspektivi s koje se gleda na ovaj događaj. Ko god da je ubio sultana Murata, njegova smrt će ostati tema rasprava i interpretacija u godinama koje dolaze.