Američka administracija odbila je zahtjev Rusije da se eliminišu osnovni uzroci ukrajinske krize koje je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov naveo, rekao je portparol State Departmenta Matthew Miller na redovnom brifingu za novinare.

„Problem s izjavom ruskog ministra vanjskih poslova leži u tome što nitko u Europi ne prijeti Rusiji. Ono što Rusija, čini se, doživljava kao prijetnju je demokracija koja djeluje na njenim granicama i to jednostavno nije legitimna zaključak“, rekao je Miller komentirajući izlaganje Lavrova na zasjedanju Vijeća sigurnosti UN-a, prenosi agencija TASS.

Američki diplomata je odbacio stavove Lavrova rekavši da „nema vojne prijetnje i nitko ne prijeti da će okupirati rusku teritoriju“. Miller je izjavio da službena Washington radi s Kijevom na osiguravanju „pravednog i trajnog mira“ u Ukrajini i pokušao je prikazati situaciju rekavši da njome navodno upravlja Ukrajina, a ne Sjedinjene Američke Države.

Kao što je Lavrov ranije rekao, službena Moskva predlaže da se eliminišu osnovni uzroci ukrajinske krize.

„Političko i diplomatsko rješenje mora biti praćeno konkretnim koracima za uklanjanje prijetnji Ruskoj Federaciji koje dolaze iz zapadnog, euroatlantskog smjera“, naveo je ruski ministar vanjskih poslova.

Ukrajinska kriza eskalirala je 2014. godine nakon aneksije Krima od strane Rusije i sukoba na istoku Ukrajine između proruskih pobunjenika i ukrajinskih snaga sigurnosti. Međunarodni napori za postizanje mirnog rješenja krize nisu donijeli željene rezultate.

Sjedinjene Američke Države su podržale suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine te su uvelike kritizirale djelovanje Rusije u toj regiji. Nekoliko zemalja, uključujući Sjedinjene Američke Države i Europsku uniju, nametnule su sankcije ruskom gospodarstvu i političkim vođama kao odgovor na njihove postupke u vezi s Ukrajinom.

Rusija, s druge strane, tvrdi da je njen odgovor na ukrajinsku krizu opravdan i da je nužan radi zaštite ruskih interesa i rusko govorećeg stanovništva u Ukrajini.

Sukobi na istoku Ukrajine nastavljaju se unatoč primirju koje je uspostavljeno dogovorom iz Minska 2015. godine. Civili na obje strane patili su zbog nasilja, a humanitarna situacija u regiji je alarmantna.

Međunarodne organizacije, poput Ujedinjenih naroda i Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi, pokušavaju posredovati u sukobu i postići mirno rješenje kako bi se zaustavila patnja ljudi na terenu.

Sjedinjene Američke Države su ključni akteri u pregovorima o ukrajinskoj krizi te su uložile značajne napore u pronalaženju rješenja koje bi bilo prihvatljivo za sve strane. Međutim, političke podjele i rivaliteti ometaju napredak i sprječavaju postizanje trajnog mira.

Ukrajinska kriza ostaje jedno od glavnih pitanja u međunarodnoj politici te će zahtijevati daljnje napore svih zainteresiranih strana kako bi se postigao održiv i pravedan mir u regiji. Odbijanje Rusije da prizna ulogu demokracije i zaštite ljudskih prava kao osnovnih vrijednosti može dodatno otežati postizanje dogovora i kompromisa.

Ukrajinska kriza predstavlja složeno političko pitanje koje zahtijeva diplomatsko rješavanje i suradnju svih strana uključenih u sukob. Važno je nastaviti međunarodne napore za postizanje mirnog rješenja krize te osigurati zaštitu ljudskih prava i sigurnost civila na terenu.