Na nedavnoj konferenciji Giga Europe 2024, održanoj u Stockholmu od 12. do 13. ožujka, predstavnici Europske komisije (EK), vlada zemalja članica, industrije i financijskog sektora jasno su istaknuli važnost otvaranja rudnika litija na europskom tlu kako bi privukli što više megafabrika litij-ionskih baterija i sustigli Kinu i SAD. Istaknuto je da i Srbija ima svoju šansu.
Potpredsjednik EK zadužen za energetsku uniju Maroš Šefčovič iznio je očekivanja da će europske gigafabrike do 2030. isporučivati 90 posto baterija potrebnih gospodarstvu EU. Međutim, trenutno EU osigurava samo jedan posto svojih potreba za ključnim sirovinama poput litija, kobalta i nikla.
Viši geolog u Njemačkoj agenciji za mineralne resurse (DERA) Michael Schmidt iznio je procjene da će potražnja za litijem u europskim aplikacijama baterija porasti za preko 300 posto do 2030.
Direktor Projekta „Jadar“ Chad Blewitt istaknuo je da je rudarstvo u skladu s najvišim standardima zaštite okoliša i društvene odgovornosti jedini način da kompanije poput „Rio Tinto“ i zemlje poput Srbije sudjeluju u širem lancu vrijednosti.
Blowitt je naglasio da je ključno izgraditi povjerenje, a rudarske kompanije trebaju omogućiti lokalnim zajednicama da imaju izravan uvid u podatke o emisijama štetnih tvari i uspoređuju ih s onima koje kompanija objavljuje na svojoj web stranici. Projekt „Jadar“ jedno je od najperspektivnijih ležišta litija u Europi, s rezervama dovoljnim za baterije za milijun električnih vozila godišnje.
Projekt „Jadar“ bio bi jedna od najvećih investicija u Srbiji u posljednjim desetljećima, s procijenjenom investicijom od najmanje 2,55 milijardi eura. U fazi izgradnje bilo bi otvoreno 3.500 radnih mjesta, a 1.300 zaposlenih radilo bi na eksploataciji i preradi. Za preradu minerala jadarit razvijen je tehnološki proces u Razvojno-tehničkom centru „Bundora“ u Melbournu. Za preradu jadarita ne bi se koristili resursi pitke vode, a primjenjivali bi se najmoderniji sustavi pročišćavanja zraka i upravljanja otpadom.
U Europskoj uniji trenutno postoji 19 projekata rudnika litija u razvoju, od kojih bi neki trebali biti otvoreni već ove decenije. EU mora eksploatirati vlastita nalazišta litija ili će morati kupovati na globalnom tržištu, što će industriju Unije učiniti manje konkurentnom. Kandidati za otvaranje rudnika litija u EU su, između ostalih, Njemačka, Češka, Francuska i Austrija.
Sve u svemu, važno je razviti održiv lanac opskrbe, od rudarenja preko prerade do konačnog proizvoda, kako bi se omogućili visokoplaćeni poslovi, transformacija ekonomije i dekarbonizacija energetske mreže. Ovo je presudno za privlačenje investicija i izgradnju prosperitetnog okruženja za sve sudionike u lancu vrijednosti u Europi.
