Prema nedavnoj studiji objavljenoj od strane Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Evropljani, a posebno muškarci, rade sve manje i manje sati. Iako se ukupan broj radnih sati i zaposlenost vratila na nivo iz perioda pre pandemije, prosečan broj radnih sati po osobi i dalje opada.
Ukupan broj radnih sati u Evropi se vratio na nivo iz perioda pre pandemije, ali prosečan broj radnih sati po osobi i dalje pada, navode autori studije pod nazivom „Analiza smanjenja prosečnog broja radnih sati u Evropi“.
Medijalni presek radnih sati po zaposlenom u Evropi iznosi nešto ispod 37 sati nedeljno, a muškarci i dalje rade nešto više od žena, pošto na poslu provedu 39,9 sati nedeljno dok žene provode na poslu 34,7 sati nedeljno.
Studija također pokazuje da su smanjenje radnih sati posljedica nekoliko faktora, uključujući promjene u strukturi tržišta rada, tehnološki napredak i promene u preferencijama potrošača. Također se ističe da je fleksibilno radno vrijeme postalo važniji faktor u traženju posla, a postojanje mogućnosti rada od kuće je također uticalo na smanjenje radnih sati.
Zanimljivo je i da je u prošloj godini, u odnosu na prethodne godine, potražnja za radom od kuće porasla za 28%, što je najveći porast u svim sektorima rada.
Globalna ekonomska situacija također igra veliku ulogu u saijenju broja radnih sati. Kako je potrebno prilagoditi se novim uslovima poslovanja zbog pandemije, mnoge kompanije su primorane prilagođavati radno vrijeme svojih zaposlenika.
Također je primećeno da se pojedine države bore sa visokom stopom nezaposlenosti, što dovodi do toga da se radni sati smanjuju kako bi se bar neki ljudi mogli zaposliti.
Nadalje, tehnološki napredak je također jedan od bitnih faktora koji utječu na smanjenje radnih sati. Razvoj tehnologije omogućava efikasniji rad, što rezultira manjim vremenom provedenim na poslu.
Ova situacija smanjenja radnih sati može imati i negativne posljedice. Na primer, manje radno vrijeme može dovesti do smanjenja zarada što može negativno utjecati na standard građana i ekonomski rast. Također, manje radno vrijeme može dovesti do povećanja broja nezaposlenih osoba, jer poslodavci traže manje radnika zbog smanjenih radnih sati.
S druge strane, smanjenje radnih sati može doprinijeti boljem balansu između poslovnog i privatnog života, što može doprinijeti opštem blagostanju ljudi. Također, smanjenje radnih sati može uticati na smanjenje stresa na radnom mestu i poboljšanje mentalnog zdravlja zaposlenih.
U svakom slučaju, situacija smanjenja radnih sati ima svoje pozitivne i negativne strane, te je potrebno pronalaženje ravnoteže u prilagođavanju novim radnim uvjetima. Važno je da vlade i poslodavci preduzmu odgovarajuće korake kako bi se zajamčila ekonomska stabilnost i blagostanje zaposlenih.
