U svijetu koji je sve nestabilniji, granice i toponimi mogu se promijeniti skoro preko noći. Pitanje je koliko su danas globusi potrebni ljudima u doba aplikacija, navigacija i interaktivnih mapa. Proizvođači globusa se suočavaju sa pitanjem da li je njihova proizvodnja još uvijek opravdana u eri Google Maps-a i Google Earth-a.

U sjeveroistočnom Londonu gdje se i dalje proizvode globusi, koriste se Google Earth aplikacije. Međutim, proizvođači ističu da globus ima svoj poseban značaj jer nas povezuje sa planetom na kojoj živimo. Globus je više od samo prostog prikaza svijeta, on je težnja čovjeka da pronađe svoje mjesto u svemiru.

Proizvodnja globusa zahtijeva veliki timski rad umjetnika, a svaka sfera je izuzetno izazovna za prilagođavanje linija i granica država. Iako bi globus trebao prikazivati objektivnu sliku svijeta, svako od nas ga doživljava subjektivno.

Globusi su postali simbol prestiža i glamura, sa cijenama koje variraju od hiljadu i po funti do vrtoglavih sedamdeset devet hiljada funti za najveći model. Direktor Muzeja istorije nauke Vipl u Kembridžu smatra da globus danas predstavlja više simbol znanja, erudicije i političkih interesa vlasnika nego korisnu navigacijsku pomoć.

Nestabilna geopolitička situacija i lokalne zakonske regulative utiču na želje kupaca globusa. Za kinesko tržište, Tajvan mora biti označen kao kineski Tajpej kako bi globus prošao carinu, dok nepravilne oznake granica mogu imati ozbiljne posljedice po proizvođače.

Kao što je istaknuto, globusi nisu samo prosti prikaz svijeta već i simbol prestiža i političkih interesa vlasnika. U doba aplikacija i tehnologije, globusi zadržavaju svoju važnost kao umjetnička djela koja nas povezuju sa planetom na kojoj živimo.