U petak, 3. svibnja, bit će obilježena godišnjica prvog masovnog ubojstva u Srbiji, dok će se godišnjica masovnog zločina u Dobini i Malom Orašju obilježiti 4. svibnja. Olga Manojlović-Pintar iz Multidisciplinarnog tima Ribnikar izjavila je da će se ceremonija početi u 8:40 sati sa polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na mjestu zločina. Porodice žrtava, njihovi prijatelji i građani koji žele izraziti suosjećanje bit će prisutni na ovom događaju.
Građani će tijekom dana moći donijeti cvijeće i upisati se u knjigu žalosti. Glavni događaj bit će na Tašmajdanu gdje će biti otvoren prostor za razgovor, susrete, razmjenu ideja i razmišljanje o tome kako trajno pamtiti ovu tragediju. Manojlović-Pintar pozvala je sve zainteresirane da se pridruže ovim događajima i sudjeluju u obilježavanju ovih potresnih godišnjica.
Osvrćući se na prošlost i tražeći načine kako se nositi s traumatičnim događajima, važno je ne zaboraviti žrtve i njihova stradanja. Romani, filozofi i povjesničari su se tijekom povijesti bavili pitanjima sjećanja, pamćenja i suočavanja s prošlošću. Masovna zločina ostavljaju duboke tragove u zajednici i važno je da se sjećanje na te događaje održi kako bi se iz njih izvukle pouke za budućnost.
Zločini kao što su masovna ubojstva u Srbiji i zločini u Dobini i Malom Orašju podsjećaju nas na tamne strane ljudske prirode i na potrebu za trajnim sjećanjem kako bi se spriječilo ponavljanje takvih strašnih događaja. Izražavanje suosjećanja i zajedničko obilježavanje godišnjica žrtava važan su korak u procesu suočavanja s prošlošću i gradnje bolje budućnosti.
Pamtiti žrtve zločina znači dati im dostojanstvo i priznati njihova stradanja. Kroz obilježavanje godišnjica i čuvanje sjećanja na tragedije, društvo pokazuje empatiju prema žrtvama i potiče razmišljanje o njihovoj sudbini. Ove godišnjice tako postaju prilika za zajedničko sjećanje i odavanje počasti onima koji su nepravedno stradali.
Manojlović-Pintar istaknula je važnost otvorenog prostora za razgovore i razmjenu ideja o načinima pamćenja tragike prošlih događaja. Kroz dijalog i razmišljanje zajednica može izvući pouke iz prošlosti i graditi bolju budućnost. Sjećanje na zločine i stradanja ne smije biti samo obaveza, već i prilika za učenje i razvoj društva prema boljem sutra.
Komemoracija i obilježavanje godišnjica zločina važan je korak u procesu suočavanja sa prošlošću i gradnje mirnijeg i pravednijeg društva. Kroz izražavanje suosjećanja i zajedničko obilježavanje ovih događaja, društvo pokazuje svoju empatiju prema žrtvama i vjeru u bolju budućnost. Pamćenje zločina i stradanja jedan je od načina da se osigura da se takvi događaji više nikada ne ponove.
