HEKTAR KOD APATINA CENE POLA MILIONA: Počeo zakup državnih njiva širom Vojvodine za 2024.

Vojislav Milovanović avatar

Dok sumiraju tek završenu žetvu pšenice i ječma, kao i prateći stanje suncokreta i kukuruza, poljoprivrednici u Vojvodini aktivno planiraju sledeću agrarnu godinu. Većina opština i gradova u ovom regionu pripremila je godišnje planove zakupa i korišćenja državnog poljoprivrednog zemljišta, a neki su već raspisali oglase za izdavanje njiva u arendu.

Cene zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta variraju, a u nekim slučajevima su izuzetno visoke. Na primer, u apatinskom ataru, tačnije u Sonti, početna cena za zakup hektara iznosi neverovatnih 500.020 dinara. Ova cena predstavlja ekstrem, a nakon završene licitacije biće poznato da li će i kome ovo zemljište biti izdato u zakup po toj visokoj ceni. S druge strane, u istoj katastarskoj opštini u Apatinu, oranice se mogu zakupiti i po mnogo nižoj ceni, od 3.621 dinara po hektaru.

U Bačkoj Topoli, tokom prvog kruga nadmetanja, na raspolaganju je 127 hektara poljoprivrednog zemljišta. Najviše početne cene su u Gornjoj Rogatici, Novom Orahovu, Bajši i Njegoševu, gde se hektar zakupa po ceni od 75.357 dinara, dok se u Malom Beogradu može zakupiti po 3.202 dinara. Srbobran je takođe oglasio zakup 528 hektara državnih oranica, sa cenama koje se kreću od 6.461 do 71.011 dinara.

Iako bi kvalitet zemljišta logično trebao da bude najvažniji faktor koji određuje cenu zakupa, u praksi se pokazuje da je lokacija ključni element formiranja cene poljoprivrednog zemljišta. Kako objašnjavaju u Udruženju poljoprivrednika, važna je i okolna infrastruktura, jer parcela najkvalitetnije zemlje može biti beskorisna ako do nje ne postoji put. Na tržištu poljoprivrednog zemljišta takva parcela ne vredi mnogo. Takođe, cena zavisi i od veličine ponuđenog zemljišta, kao i od toga da li parcela doprinosi ukrupnjavanju već obrađivanih površina. Period zakupa obično iznosi od pet do 15 godina.

Na primer, u beočinskom selu Čerević, hektar oranice može se zakupiti za samo 810 dinara, dok u Banoštoru, koji je udaljen samo desetak kilometara, cena iznosi 40.310 dinara. U Senti su razlike takođe velike, gde se hektar može zakupiti po ceni od 5.022 dinara, dok najskuplja parcela košta 59.198 dinara. U Titelu, najjeftinija njiva u Šajkašu i Mošorinu može se zakupiti za 2.841 dinar, dok u Gardinovcima najskuplja parcela košta 13.133 dinara.

Gradovi poput Novog Sada, Subotice i Sombora takođe su usvojili godišnje programe zakupa i korišćenja poljoprivrednog zemljišta i uskoro će raspisati oglase za licitaciju. Dosadašnja praksa pokazuje da su najskuplje njive obično u Južnobačkom okrugu, dok su najjeftinije u Južnobanatskom okrugu. Kada se sve procedure završe, biće zanimljivo videti da li će neko uspeti da nadmaši cenu njive u Sonti.

Poljoprivrednici u Vojvodini se suočavaju s brojnim izazovima u narednoj agrarnoj godini, od tržišnih cena do klimatskih uslova, a planiranje i pravovremeno donošenje odluka o zakupu zemljišta postaje ključno za uspeh u ovoj grani. Očekuje se da će konkurencija na tržištu zakupa zemljišta rasti, što može dodatno uticati na cene i dostupnost kvalitetnih parcela za poljoprivrednu proizvodnju. Kako se situacija razvija, poljoprivrednici će morati biti prilagodljivi i inovativni kako bi obezbedili održivost i profitabilnost svojih gazdinstava.

Vojislav Milovanović avatar

Više članaka i postova