Guvernerka Narodne banke Srbije, Jorgovanka Tabaković, iznijela je procjenu da će inflacija u Srbiji ući u ciljane granice od tri posto plus, minus 1,5 posto već u svibnju. U prethodnoj procjeni, očekivalo se da će se inflacija vratiti u te granice sredinom godine. Inflacija u Srbiji je na snažnoj opadajućoj putanji posljednjih mjeseci, i brže se usporavala od očekivanja. Ekonomska aktivnost u prvom tromjesečju ove godine ubrzavala je iznad očekivanja na međugodišnjoj razini od 4,6 posto, što upućuje na ostvarenje stope rasta BDP-a od 3,5 posto ove godine.
U aprilu ove godine, ukupna inflacija u Srbiji iznosila je pet posto, što je znatno manje u odnosu na vrhunac u ožujku prošle godine. Usporavanju inflacije uvelike je pridonio manji rast cijena hrane uslijed opuštanja globalnih troškovnih pritisaka. Bazna inflacija također je zabilježila pad zbog prethodnog zaoštravanja monetarnih uvjeta i niže uvozne inflacije. Očekuje se da će inflacija u Srbiji vratiti u ciljane granice zahvaljujući modelu prognoziranja koji se oslanja na veštačku inteligenciju i analizira oko 30.000 cijena proizvoda i usluga u realnom vremenu.
Stav Narodne banke Srbije je zadržavanje opreznog pristupa monetarnoj politici kako bi se izbjeglo preuranjeno ublažavanje. Referentna kamatna stopa ostaje nepromijenjena na 6,5 posto zbog povećanih globalnih inflatornih pritisaka i velike neizvjesnosti u vezi s kretanjem svjetskih cijena energenata i drugih primarnih proizvoda. Odluka o održavanju kamatne stope rezultirala je stabilizacijom kamatnih stopa na međubankarskom tržištu, uz gotovo nepromijenjen nivo cijena dinarskih kredita.
Što se tiče rasta BDP-a, očekuje se da će ove godine doseći 3,5 posto. Proizvodni rast u prvom tromjesečju potaknut je trgovinom, industrijskom proizvodnjom i građevinarstvom, uz pozitivan doprinos ostalih uslužnih sektora. Domaća potražnja bila je ključni faktor rasta, posebno privatna potrošnja i fiksne investicije. Drugi važan faktor privrednog rasta su investicije, kako privatne tako i državne, koje povećavaju proizvodni potencijal ekonomije Srbije.
Očekuje se ubrzanje ekonomske aktivnosti u iduće dvije godine, gdje će značajnu ulogu imati program „Skok u budućnost – Srbija Ekspo 2027“ i povoljniji razvoj financiranja. Veći privatnoj potrošnji će doprinijeti povećanje zaposlenosti i primanja, bez većih inflatornih učinaka. Povećanje životnog standarda podržava i rast zarada i pokrivenost potrošačke korpe prosječnom zaradom, što ukazuje na znatno poboljšanje.
Očekuje se i povećanje investicija u idućim godinama zbog visokog priliva stranih direktnih investicija, profitabilnosti i povoljnih uvjeta financiranja. Međutim, to će utjecati na postupno povećanje deficita tekućeg računa plaćanja u narednim godinama. Prema procjeni, tekući deficit bit će u potpunosti pokriven neto prilivima stranih direktnih investicija. Ovaj trend osigurat će održivost vanjske pozicije i nastavak rasta deviznih rezervi, koje sada iznose oko 25 milijardi eura, iznad kriterija za adekvatne rezerve.
