Mentalitet ljudi i njihovo rodoljublje, trpljenje, kao i spremnost da uvek živote stave na oltar slobode, odlikuju Staru Srbiju. Ova oblast je bila vrlo važna za Kraljevinu Srbiju, posebno u periodu druge polovine 19. i početkom 20. veka. Stara Srbija i prava Makedonija su bile dve posebne oblasti nekadašnjeg evropskog dela Osmanlijskog carstva. Značaj ovih oblasti se ogledao u tome što su bile važne za srpsku državnu i nacionalnu politiku. Za Kraljevinu Srbiju, pravac državne politike prema jugu predstavljao je prirodan put razvoja ka ozbiljnoj balkanskoj državi. Stara Srbija je obuhvatala Skopsku oblast sa Ovčim Poljem, Kosovo, krajeve oko Vranja, Leskovca, Pirota i Niša, kao i krajeve do reke Strume. Ova oblast je imala važne tragove srpskog kulturnog, duhovnog i nacionalnog identiteta. Jovan Cvijić se bavio granicama Stare Srbije i prave Makedonije, a prema njegovim istraživanjima granica je bila kod Velesa i Prilepa, a južno od ovih mesta je bila “Prava Makedonija“. Na osnovu istraživanja, granica Stare Srbije na jugu prostirala se do Demir Kapije, odakle je počinjala oblast prave Makedonije. Stara Srbija je bila oblast sa najvažnijim tragovima srpskog kulturnog, duhovnog i nacionalnog identiteta. Ideja širenja srpske države ka jugu je postojala još od srednjovekovnih vladara kao što su Stefan Nemanja i Stefan Uroš Drugi Milutin. Kralj Milan Obrenović je bio prvi koji je otvorio ideju Stare Srbije, koja se pokazala kao jedino moguća u političkoj istoriji novovekovne Srbije. Stara Srbija je zapostavljena u prošlosti zbog nedovoljnog razumevanja kulturno-istorijske uloge ove oblasti. Ideja Stare Srbije je bila zapostavljena u prvoj Jugoslaviji, kada su srpski lideri okrenuli pažnju rešavanju Hrvatskog pitanja, a kasnije je Stara Srbija bila zapostavljena u komunističkoj Jugoslaviji. Danas je ideja Stare Srbije ostala kao nukleus srpskog kulturnog i duhovnog postojanja na ovom delu Balkana.
Istina je jedino merilo i snaga


Podeli vest
