Jasenovac je bio jedan od najvećih logora smrti u Drugom svjetskom ratu, gdje su stradale tisuće ljudi, među kojima su bile brojne srpske žrtve. Međutim, u hrvatskoj javnosti, termin genocid nije često korišten kada se govori o zločinima nad Srbima u Jasenovcu. To je dovelo do nedavne ostavke upravnika Spomen područja Jasenovac, Iva Pejakovića, koji je istaknuo da se godinama čini sve kako bi se onemogućilo imenovanje zločina nad Srbima kao genocid.

Hrvatski političari nisu skloni koristiti termin genocid kada je riječ o stradanjima Srba u NDH, međutim, mnogi smatraju da bi se to trebalo jasno nazvati genocidom. Ivo Goldštajn, hrvatski istoričar, ističe da je važno suočiti političare u Zagrebu s tim pitanjem i nazvati zločine kao što su oni u Jasenovcu genocidom.

Za istoričare, Jasenovac je bio genocid nad Srbima bez obzira na revizionizam zvaničnog Zagreba. Milan Gulić, istoričar Instituta za savremenu istoriju, ističe da postoji nešto što je jasno i što se ne smije zaboraviti u kulturi sećanja. Jasenovac je mjesto stradanja i treba da ostane mjesto sećanja na žrtve logora. Međutim, primjećuje se da na tabli u Jasenovcu više nema termina Holokaust ili Samurdaripen koji označava genocid nad Romima, što ukazuje na prekrajanje povijesti i neprihvatljivo političko manipuliranje.

Hrvatska se trenutno suočava s idejom osnivanja muzeja posvećenog žrtvama komunističkog terora, ali mnogi smatraju kako je prije svega potreban muzej genocida i holokausta koje je NDH sprovodila tijekom Drugog svjetskog rata. Jasenovac je posebno mjesto sećanja na stradanja srpskog naroda, te je važno educirati mlade generacije o ovim tragičnim događajima.

Na kraju, jasno je da pitanje genocida nad Srbima u Jasenovcu još uvijek izaziva podijeljene reakcije u hrvatskom društvu. Dok istoričari tvrde da je to neosporno genocid, političari izbjegavaju koristiti ovaj termin. Uspostavljanje pravilne kulture sjećanja i suočavanje s prošlošću ključni su koraci prema istini i pomirenju među narodima na Balkanu.