Polemika u javnosti nastavlja se oko korištenja rodno senzitivnog jezika, posebno u vezi s upotrebom ženskih oblika za profesije i titule žena, i to unatoč nedavno donesenim izmjenama Zakona o rodnoj ravnopravnosti. Poslanička grupa „Mi snaga Naroda Branimira Nestorvića“ je otišla korak dalje i tužili su Vladu Srbije kao autora i predlagača izmjena zakona.

Psihologinja, pedagoginja, filologinja – termini koji se od 20. svibnja ove godine moraju službeno poštivati. Međutim, ove promjene dovele su do pokretanja sudskog postupka.

U priopćenju koje su izdale iz Nestorovićeve poslaničke grupe navodi se da su zbog problema nastalih u primjeni rječnika, gramatike i pravopisa srpskog jezika te „rodno osjetljivog jezika“, za koji, kako navode, ne postoje rječnici, gramatike i pravopisi, zatražili od Vlade Srbije da dostavi akte te im ukaže na osnovu kojem, pod prijetnjom kažnjavanja, uvode nejasni i nepoznati rodni pojmovi.

Vlada Srbije odbacila je taj zahtjev, pa je poslanička grupa podnijela tužbu protiv Vlade Srbije i od suda traži da prisili Vladu da ispunjava zahtjeve poslaničke grupe.

Ministrica bez portfelja Tatjana Macura rekla je za Euronews Srbija da je imala priliku upoznati se s obrazloženjem koje je navedeno u tom zahtjevu te da su pojmovi poput „dženderizacije“ apsolutno neutemeljeni u tom zakonu. Ona smatra da postoje ozbiljniji problemi i izazovi za Vladu Srbije i poslanike od ovog pitanja.

Na drugoj strani, advokat Milenko Radić, koji se bavi tužbom podnesenom od strane pokreta dr. Nestorovića, izjavio je za Euronews Srbija da se nadaju da će sudski postupak natjerati Vladu da pruži objašnjenja o ovom zakonu te da ova tužba može pomoći građanima koji nisu shvatili na koji način se primjenjuje Zakon o rodnoj ravnopravnosti.

Rodno osjetljivi jezik traje već godinama, a parlament je donio ovaj zakon 20. svibnja 2021. godine, a obavezna primjena rodno osjetljivog jezika počela je u svibnju ove godine. Na sajtu Koordinacionog tijela za rodnu ravnopravnost Vlade Srbije nalazi se „Priručnik za upotrebu rodno osetljivog jezika“, a predlaže se upotreba ženskih oblika za mnoge profesije.

Uz kaznene odredbe za državne organe koji ne koriste rodno senzitivni jezik, mediji su također dužni početi s primjenom rodno senzitivnog jezika, i to sve zahvaljujući zakonu. Različite institucije imaju različita stajališta po ovom pitanju, a postoji sudski postupak koji će rasvijetliti sve aspekte ovog problema oko rodno senzitivnog jezika.