Izložba stripa u KC „Ivo Andrić“ iz Pekinga, inspirisanih delom Nadežde Petrović

Marija Đorđević avatar

Postavka „Ostrvo ljubavi“ otvorena je u Kulturnom centru Srbije „Ivo Andrić“ u Pekingu, predstavljajući spoj srpske likovne tradicije i savremenog stvaralaštva. Ova internacionalna izložba stripa i ilustracije obeležava 150. godišnjicu rođenja Nadežde Petrović, istaknute srpske slikarke i heroine. Izložba uključuje radove 42 autora i ilustratora iz Srbije i sveta, a inspirisana je njenim znamenitim delom „Ostrvo ljubavi“, nastalim između 1907. i 1908. godine.

Nadežda Petrović je bila jedna od osnivača srpskog modernizma, a njena simbolistička slika „Ostrvo ljubavi“ karakteriše se snažnim bojama i dinamičnim potezima četkicom, odražavajući njen temperament i ličnu ekspresivnost. Na slici je prikazano idilično prirodno okruženje koje simbolizuje intimnost i romantiku, ali i osećaj izolovanosti. U opisu ovog dela navodi se da prikazuje večite principe muškog i ženskog, na kojima počiva svet, kroz likove muškarca i žene u zavodljivim pozama.

Na otvorenju izložbe u Pekingu prisutni će biti autori stripova Jelena Đorđević-Maksimović i Ilija Jakovljević, kao i dela mnogih drugih umetnika, uključujući Aleksandra Petrikanovića, Anu Petrović, i mnoge druge. Organizatori „Nova Festivala“ ističu da je Nadežda Petrović bila avangardna umetnica koja je u vreme kada nije bilo društveno prihvaćeno raditi aktove, smelo prikazivala ljudske figure, uključujući i elemente simbolizma. Ova izložba pruža savremenim autorima mogućnost da odgovore na temu „Ostrvo ljubavi“ kroz kratke stripove ili ilustracije.

Organizatori izložbe naglašavaju da su radovi okupljeni na jednom mestu dokaz opravdanosti njihove vizije i podsećaju na značaj Nadežde Petrović kao umetnice koja je gradila svoju umetnost na temeljima prethodnika, istovremeno anticipirajući buduće pravce u umetnosti. Kroz ovu izložbu, umetnost Nadežde Petrović ponovo oživljava i inspiriše nove generacije umetnika, podstičući ih da istražuju teme ljubavi, života i umetnosti u savremenom kontekstu.

Marija Đorđević avatar