Srpska pravoslavna crkva danas obilježava Veliku subotu, koja je posvećena sahrani Isusa Hrista i njegovom boravku u grobu prije vaskrsenja. Velika subota je jedini dan u godini kada se posti na vodi, a prema vjerovanju, Isus je tog dana bio u Hadu, što se obilježava molitvom i tišinom. Hristos je, prema predanju, tijelom bio u grobu, dok je dušom bio u Adu gdje je razrušio vrata pakla.

U subotu nakon raspeća na Veliki petak, prvosveštenici i fariseji tražili su od rimskog prokuratora Pontija Pilata da postavi stražu ispred Hristovog groba kako bi spriječili krađu tijela i sprječili širenje vijesti o mogućem vaskrsenju. Jutarnja služba Velike subote se održava na Veliki petak uveče, uz obred Hristovog pogreba, čitanje Psalma 118/119 i statije koje slave umrlog spasitelja.

Plaštanica, u kojoj je bio umotan Isus nakon skidanja sa krsta, nosi se tri puta oko hrama, a služi se liturgija Svetog Vasilija Velikog kojom se počinje proslava Vaskrsenja. Tokom ove liturgije, sveštenik mijenja odeždu iz crne u bijelu, jer se na njoj krštavaju oglašeni koji su se pripremali kroz post.

Na ovoj liturgiji se čita Jevanđelje na Hristovom grobu, gdje je anđeo objavio vijest o vaskrsenju. U Jerusalimu, hrišćani svjedoče čudu Blagodatnog ognja u Hramu Groba Hristovog, gdje patrijarh iznosi ugašeno kandilo koje se čudesno pali blagodatnim ognjem. Taj oganj se prenosi na svijeće okupljenih vjernika.

Svečanom Vaskrsnom liturgijom će se završiti dani žalosti, a u nedelju će početi praznik Vaskrs koji slavi pobjedu života nad smrću. Ovo je vrijeme radosti i nade za sve pravoslavne vjernike koji u ovom periodu obilježavaju patnju i uskrsnuće Isusa Hrista.