Upotreba generativne vještačke inteligencije (AI) u umjetnosti uzrokovala je kontroverze i rasprave među umjetnicima i tehnološkim kompanijama. Dok se neke kompanije sve više okreću ovom obliku tehnologije, postoji zabrinutost zbog autorskih prava i etičnosti korištenja umjetničkih radova za treniranje AI sistema.

Kompanija Procreate nedavno je izrazila svoje protivljenje generativnoj AI tehnologiji, tvrdeći da umjetnost treba da bude stvorena, a ne generisana. Izvršni direktor James Cuda oštro je kritikovao ovu praksu i istakao da neće uključiti generativnu AI u svoje proizvode. Ova izjava je naišla na pozitivan odjek među umjetnicima, koji su zabrinuti da njihovi radovi mogu biti korišteni bez njihove saglasnosti.

Posebno se ističe zabrinutost oko moguće upotrebe umjetničkih radova umjetnika od strane kompanije Adobe za treniranje AI sistema, iako je kompanija negirala ove tvrdnje. Ova situacija ukazuje na potrebu za jasnim pravilima i smjernicama kada je u pitanju korištenje umjetničkih radova u tehnološke svrhe.

Istovremeno, rasprave o generativnoj AI tehnologiji otvaraju pitanja o budućnosti umjetnosti i kreativnosti u eri digitalne transformacije. Dok neki smatraju da je ova tehnologija korisna za razvoj novih formi umjetnosti, drugi su skeptični zbog potencijalnih negativnih posljedica po autorska prava i kreativnost umjetnika.

U svakom slučaju, važno je da se ova pitanja razmotre i da se uspostave jasne smjernice o pravilima korištenja umjetničkih radova u tehnološke svrhe, kako bi se zaštitila autorska prava i integritet umjetnika. Generativna vještačka inteligencija može imati značajnu ulogu u razvoju umjetnosti, ali je važno da se koristi na odgovoran i etičan način, uz poštovanje kreativnog rada i autorskih prava umjetnika.