Jeziva nesreća u Obrenovcu: U sudaru automobila stradao motociklista

Stefan Milosavljević аватар

U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Obrenovcu poginuo je čovek na motoru. Nesreća se dogodila u 20.40 časova na ulazu u Obrenovac u Ulici kralja Aleksandra Prvog kada su se sudarili automobil i motociklista star 28 godina. Nesrećni motociklista izgubio je život na licu mesta. Udes se dogodio između bazena i tržnog centra, a trenutno je u toku uviđaj.

Ovo je samo jedan od mnogobrojnih slučajeva saobraćajnih nesreća koji se događaju širom sveta svakodnevno. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, svake godine pogine više od 1,35 miliona ljudi u saobraćajnim nesrećama, dok oko 20-50 miliona ljudi godišnje pretrpi povrede usled istih. Saobraćajne nesreće su jedan od vodećih uzroka smrti među mladima od 15 do 29 godina širom sveta.

U Srbiji, broj saobraćajnih nesreća je takođe zabrinjavajući. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u 2019. godini zabeleženo je ukupno 36.677 saobraćajnih nesreća, u kojima je poginulo 531 osoba, dok je 5.875 osoba zadobilo teže povrede. Glavni uzroci ovih nesreća su vožnja pod dejstvom alkohola, prebrza vožnja, nepoštovanje saobraćajnih propisa i neprilagođena brzina.

Jedan od načina da se smanji broj saobraćajnih nesreća je edukacija vozača, kao i pooštravanje kazni za prekršaje u saobraćaju. Takođe, potrebno je raditi na poboljšanju saobraćajne infrastrukture, kao što su bolje putne signalizacije, bezbedniji putevi i pešačke staze, kao i veća kontrola saobraćaja od strane nadležnih organa.

Uvođenje novih tehnologija u saobraćaj takođe može doprineti smanjenju broja saobraćajnih nesreća. Jedna od takvih tehnologija je upravo uvođenje uređaja za otkrivanje alkohola u krvi vozača, koji bi mogli biti obavezni u svim vozilima. Na taj način, broj vozača koji voze pod dejstvom alkohola bi mogao biti značajno smanjen, što bi automatski dovelo do manjeg broja saobraćajnih nesreća.

Takođe, poboljšanje javnog prevoza može doprineti smanjenju broja saobraćajnih nesreća. Veći broj građana koji koriste javni prevoz znači manji broj vozila na ulicama, što automatski dovodi do manje gužve i manje šanse za saobraćajne nesreće. Investiranje u javni prevoz, kao i poboljšanje njegove efikasnosti, mogu biti ključni koraci ka većoj bezbednosti u saobraćaju.

Svest o važnosti poštovanja saobraćajnih propisa takođe može imati značajan uticaj na smanjenje broja saobraćajnih nesreća. Vozači i pešaci trebaju biti svesni svoje odgovornosti u saobraćaju i pridržavati se propisa, kao što su nošenje sigurnosnog pojasa, poštovanje dozvoljenog ograničenja brzine, kao i pravila za pešake na pešačkim prelazima.

Saobraćajne nesreće ne samo da uzrokuju fizičke povrede i smrt ljudi, već i imaju velike ekonomske posledice. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, troškovi saobraćajnih nesreća su izuzetno visoki i čine između 1% i 3% BDP-a u većini zemalja. Ovi troškovi uključuju medicinske i rehabilitacione troškove, troškove popravke vozila i infrastrukture, kao i gubitke zbog privremenog ili trajnog onesposobljavanja radne snage.

Međutim, uz sve ove zabrinjavajuće statistike, postoje i pozitivni primeri zemalja koje su uspele da smanje broj saobraćajnih nesreća primenom različitih mera i politika. Švedska je primer zemlje koja je postigla značajan pad broja saobraćajnih nesreća zahvaljujući konceptu „Vision Zero“, koji se zalaže za potpunu eliminaciju saobraćajnih nesreća i povreda. Ovaj koncept uključuje poboljšanje infrastrukture, edukaciju vozača, kao i pooštravanje kazni za prekršaje u saobraćaju.

U Srbiji, takođe postoje inicijative i organizacije koje rade na poboljšanju bezbednosti u saobraćaju. Udruženje „Roditelji deci poginuloj u saobraćaju“ je jedno od takvih udruženja koje se zalaže za edukaciju vozača, poboljšanje saobraćajne infrastrukture, kao i za pooštravanje kazni za prekršaje u saobraćaju.

U borbi protiv saobraćajnih nesreća, ključna je saradnja svih relevantnih aktera, uključujući vozače, pešake, vlasti, nevladine organizacije i medije. Samo zajedničkim naporima i odgovornim ponašanjem svih učesnika u saobraćaju možemo doprineti većoj bezbednosti na putevima i smanjenju broja saobraćajnih nesreća.

Stefan Milosavljević аватар