Nakon Ale Sofije, još jedna vizantijska crkva u Istanbulu koja je 79 godina funkcionirala kao muzej, pretvorena je u džamiju.
Prema izvješću lista „Yeni Safak“, Crkva Hrista Spasitelja u Polju (džamija Karije), poznata i pod imenom Hora, otvorit će svoja vrata kao džamija u kojoj će se petkom održavati molitve. Unatoč tome što je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan još 2020. godine donio odluku da se muzej pretvori u džamiju, ta odluka je stopirana zbog izvođenja određenih restauratorskih radova. Turski list sada javlja da je završena dugogodišnja obnova džamije Karije, odnosno Crkve Hrista Spasitelja u Polju. Istorijska bogomolja, opremljena posebno dizajniranim crvenim tepisima, trebala bi biti otvorena za javnost u petak, 23. veljače. Ističe se da su jedinstveni mozaici i freske sačuvani tokom restauracije.
Nekadašnja Crkva Hrista Spasitelja u Polju nalazi se na sjeverozapadu istorijskog jezgra Istanbula i predstavlja najposjećeniju turističku atrakciju iz vizantijskog perioda, uz Aja Sofiju i baziliku. Čest naziv crkve je jednostavno Hora što je označavalo da je crkva u polju, odnosno van gradskih zidina.
Poreklo imena je vezano za doba njene izgradnje početkom petog veka kada se nalazila van gradskih bedema tzv. Konstatinovog bedema, dakle u polju. Iako se kasnije našla unutar grada, zadržala je stari naziv. Pored tog naziva, u upotrebi je termin Karije koji predstavlja osmanski naziv džamije u koju je crkva pretvorena početkom 16. veka.
Svoj današnji oblik crkva je dobila početkom 14. veka kada ju je u potpunosti obnovio vizantijski državnik Teodor Metohit. Tokom opstanka Carigrada 1453. godine u crkvu je prenesena ikona koja se smatrala čudotvornom i zaštitnicom grada u cilju dobijanja božanske pomoći u odbrani od nevernika. Međutim, Osmanlije su zauzele grad, a pola veka nakon toga, crkva je po nalogu Atik Ali paše, velikog vezira sultana Bajazita II, pretvorena u džamiju zvanu Karije.
Njena unutrašnjost je prilagođena potrebama islama, pa su mozaici i freske bili prekriveni slojem maltera. Zgrada je vremenom oronula i prilikom istraživanja njene unutrašnjosti 1948. godine, američki vizantolozi su ispod sloja maltera otkrili vizantijske ikone i mozaike, nakon čega je počela detaljna obnova građevine i otkrivanje prvobitnog sloja. Radovi su trajali čitavu deceniju i ona je 1958. godine otvorena za javnost kao muzej koji se zvanično zove Karije po nazivu džamije, iako je i dalje među stanovnicima Istanbula ustaljen naziv Hora.
Ova pretvorba džamije Karije u muzej je bila iznimno značajna za očuvanje bogate vizantijske i islamske kulturne baštine. Svojim vrijednim mozaicima i ikonama, crkva je predstavljala izuzetno važan kulturni spomenik koji su mnogi stanovnici Istanbula i turisti rado posjećivali. No, sadašnja odluka da se ponovno pretvori u džamiju izazvala je kontroverze i zabrinutost za očuvanje kulturne baštine.
Iako će otvaranje džamije Karije omogućiti vjernicima da se okupe na molitvi petkom, postavlja se pitanje kako će ovaj potez utjecati na turističku privlačnost građevine. Neki se boje da bi se mozaici i freske mogli u potpunosti sakriti ili ukloniti, dok drugi smatraju da će se turistički interes zadržati, ali uz posebne mjere za zaštitu kulturne baštine.
U svakom slučaju, džamija Karije će ponovno postati važan dio svakodnevnog života Istanbula, a istovremeno će se otvaraju važna pitanja očuvanja kulturne baštine i njenoj prilagodbi potrebama suvremenog društva. S obzirom na bogatu povijest ove građevine i njen značaj za kulturno nasljeđe, bit će važno pratiti daljnje razvoje događaja i očuvati vrijedne tragove prošlosti.
