Danas, kada su tehnologije vještačke inteligencije napredovale do te mjere da mogu stvoriti vjerodostojne avatare koji mogu održati predavanja i obraćati se publici, postavlja se pitanje kako prepoznati pravog stručnjaka od lažnog. Na nedavnoj konferenciji Dana internet domena Srbije, posjetitelji su bili iznenađeni kada su saznali da ključni govornik, dr Emili Roberts, zapravo ne postoji i da ju je kreirala vještačka inteligencija.

Fondacija Registar nacionalnog internet domena Srbije je odlučila da demonstrira kako izgleda generisani ključni govornik na konferenciji. Dr Emili Roberts je kompletno generisana AI, koja je imala impresivnu biografiju, od ekspertize u oblasti digitalne etike i bezbjednosti do doktorata iz AI. Idejni tvorac ovog avatara, Dane Blačić, objasnio je da je Emili stvorena za samo šest sati korišćenjem sedam alata, od kojih su neki zasnovani na AI.

Prilagodba izgleda Marijane Borković, stvarne osobe koja je zapravo stajala iza lika dr Emili Roberts, bila je izazovna. Korišten je alat Midjourney za promjenu fizičkih karakteristika avatara kako bi ličila na Marijanu. Izazov je bio i usaglašavanje Marijaninog izgovora engleskog jezika sa avatarkom, za što je korišćen alat elevenlabs.io. Nakon toga, video je montiran i sinhronizovan u aplikacijama poput Face fusion, synclabs.so, Adobe After Effects i Adobe Premier Pro.

Iako je dr Emili Roberts lažna, sva informacija koju je iznijela na konferenciji je bila tačna, jer je prethodno provjerena. Ideja ovog eksperimenta bila je da se pokaže koliko su tehnologije vještačke inteligencije napredovale i kako se avatar može koristiti za javne nastupe.

U svijetu Evropske unije, gdje je nedavno usvojen Zakon o vještačkoj inteligenciji, predviđeno je da će za sadržaj kreiran pomoću vještačke inteligencije morati biti naglašeno da je nastao ovom tehnologijom. Također, postoji platforma heygen.com koja omogućava kreiranje digitalnih avatara koji mogu govoriti i djelovati umjesto stvarnih ljudi.

Ovaj eksperiment sa dr Emilijom Roberts pokazuje da je potrebno biti oprezan prilikom odabira stručnjaka na konferencijama i drugim javnim događajima. Vještačka inteligencija sve više upada u naše živote i mijenja način na koji komuniciramo i djelujemo u javnom prostoru. Važno je razumjeti kako tehnologija može biti korisna, ali i kako može biti zloupotrebljena.

U budućnosti možemo očekivati još naprednije primjene vještačke inteligencije u javnim nastupima i komunikaciji. Važno je educirati se o ovim tehnologijama i razvijati kritičko razmišljanje kako bismo bili spremni za izazove koje nam donosi digitalno doba.