Kineske investicije u cilju diverzifikacije imovine su porasle u prvom tromjesečju ove godine, a Kina je prodala rekordnu količinu američkih obveznica i drugih hartija od vrijednosti u iznosu od 53,3 milijarde dolara. Ova akcija dolazi u vreme kada se tenzije između Kine i Sjedinjenih Američkih Država zaoštravaju, što je privuklo pažnju investitora.

Naime, američki predsjednik Džozef Bajden je uveo visoke carine na kineske uvozne proizvode, dok njegov prethodnik Donald Tramp nije isključio mogućnost dodatnih nameta na robu iz Kine. Ovakve politike mogu dodatno pogoršati odnose između dvije najveće svjetske ekonomije, što Kini daje razlog više da se udalji od američkih dolara i investira u druge vidove imovine.

Stiven Čiu, glavni strateg za azijske devizne i kamatne stope u Blumbergu, naglašava važnost diverzifikacije i upozorava da bi kineska prodaja američkih hartija od vrijednosti mogla da se ubrza usled trgovinskih napetosti. Posebno je istaknuto da bi ponovni izbor Trampa za predsjednika mogao dodatno pogoršati situaciju između Kine i SAD.

Pored prodaje američkih obveznica, Kina je također pojačala svoje zalihe zlata u državnim rezervama. Učešće ovog plemenitog metala u rezervama poraslo je na 4,9 odsto, što je najviše od 2015. godine prema podacima centralne banke. Ova akcija sugeriše da Kina i druge zemlje koje su bliske sa njom povećavaju svoje zalihe zlata kao način zaštite od eventualnih sankcija.

Gita Gopinat, prva zamenica generalne direktorke Međunarodnog monetarnog fonda, izjavila je da je kupovina zlata od strane nekih centralnih banaka možda motivisana zabrinutošću zbog političkih i ekonomskih rizika. U tom smislu, rasproda američkih obveznica i povećanje zaliha zlata pokazuju da Kina aktivno razmišlja o novim strategijama zaštite svojih imovinskih resursa.

Investitori i analitičari širom sveta prate ove poteze Kine sa velikom pažnjom, jer oni mogu imati značajan uticaj na globalnu ekonomiju. Trgovinski ratovi i političke tenzije između Kine i SAD već su uzdrmali finansijska tržišta i ostavili posledice na svjetsku trgovinu. Stoga, svaki novi korak koji Kina preduzme u vezi sa svojim investicijama i zaliham zlata ima potencijal da promeni dinamiku globalne ekonomije.

U svjetlu ovih dešavanja, važno je da svi akteri na finansijskom tržištu budu obazrivi i dobro informisani o mogućim promenama i novim trendovima. Raznolikost portfelja i balansiranje rizika su ključne strategije za očuvanje imovine i postizanje stabilnog finansijskog stanja.

U zaključku, kineske investicije u američke obveznice i zlato u cilju diverzifikacije imovine su odraz promenljive ekonomske i političke klime u svetu. Ovaj potez Kine pokazuje da se zemlja aktivno prilagođava novim izazovima i traži nove načine zaštite svojih interesa. Kako će se ova situacija dalje razvijati i kakve posledice će imati na globalnu ekonomiju ostaje da se vidi, ali je jasno da Kina igra ključnu ulogu u novom svetskom ekonomskom poretku.