Euronews analizira prosvjede poljoprivrednika širom Europe, istražujući koliko bi mogli koštati Europu.

Zeleni dogovor iz 2019. bio je početak ovih prosvjeda, a imao je za cilj postizanje klimatske neutralnosti. Iako je bio usmjeren na dekarbonizaciju i digitalizaciju evropske ekonomije, politika koja stoji iza dogovora nije uzela u obzir utjecaj na poljoprivrednike. Ovi prosvjedi su se poklopili s usporavanjem u glavnim ekonomijama Europe, stvarajući temelje za krizu.
Strategija „Od farme do viljuške“ postavila je ključne ciljeve za poljoprivredu u Europi, uključujući smanjenje upotrebe pesticida i đubriva za 50% i povećanje udjela organske poljoprivrede na 25% do 2030. Također, Zeleni dogovor i dalje teži očuvanju biodiverziteta i ekosustava.
U novembru prošle godine EU je odbacila prijedlog zakona o „održivoj upotrebi pesticida“, a nezadovoljstvo ovim i drugim ekološkim propisima EU izrazilo se kroz prosvjede poljoprivrednika širom Europe. Prosvjedi su eskalirali u blokade puteva i izražavaju ljutnju zbog rasta cijena, niskih plata i ekoloških propisa EU. Ovi prosvjedi nisu samo povezani s mjerama državne politike, već su i pokušaj suprotstavljanja ekološkim propisima EU i vizijama održivosti.
Prosvjedujući, poljoprivrednici utječu na evropsku ekonomiju, poremetujući lanac snabdijevanja i proizvodnju. Također, ciljaju na lučke oblasti kako bi poremetili logističku infrastrukturu. Ove akcije imaju potencijal da ugroze nacionalni ekonomski pejzaž, ali i ekonomiju EU u cjelini.
Kako bi premostila jaz sa poljoprivrednicima, EU bi trebala postići dogovor kako bi osigurala fer cijene za poljoprivrednike i glatku tranziciju na zelenu ekonomiju. Ovo je ključni korak prema oporavku ekonomske infrastrukture Europe. Evropska centralna banka ranije je upozorila da će ekonomija eurozone biti slaba u kratkoročnom periodu, ali se očekuje da će dobiti zamah kasnije ove godine.