Bivši predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović, obavijestio je nadležne sigurnosne službe o planiranom atentatu na njega, što je izazvalo uzbuđenje među policijskim sektorom i njegovim simpatizerima u Crnoj Gori. Ova informacija je došla u trenutku kada se očekuje da će Specijalno državno tužilaštvo pozvati Đukanovića na saslušanje u vezi s istragama koje ga impliciraju kao ključnu osobu. Istovremeno, samo dan nakon što je Viši sud oslobodio sve optužene za „državni udar“ koji je tvrdio da je bio montiran.
Iljir Meta, bivši predsjednik Albanije i lider Slobodarske partije, izrazio je svoju zabrinutost zbog vijesti o planiranom atentatu na bivšeg predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića. Meta tvrdi da su iza ovih planova oni koji su bili umiješani u neuspjele projekte državnih udara i promjene granica, te koji žele destabilizirati evroatlantsku budućnost Crne Gore i regiona. On je istaknuo da su ti isti ljudi odgovorni za ubojstvo bivšeg proeuropskog premijera Srbije, Zorana Đinđića.
Ova najava atentata na Đukanovića izazvala je veliku zabrinutost među političkim krugovima u Crnoj Gori i regiji, s obzirom na njegovu dugogodišnju političku karijeru i utjecaj u crnogorskom društvu. Đukanović je bio predsjednik Crne Gore od 2016. do 2018. godine, a prije toga je bio premijer i predsjednik DPS-a, vladajuće stranke u zemlji. On je često bio meta političkih napada i kritika, posebno zbog svoje bliske veze s Rusijom i optužbi za korupciju i nedemokratsko ponašanje.
Istražne službe sada rade na identifikaciji osoba ili skupina koje su odgovorne za planiranje atentata na Đukanovića, te provode dodatne sigurnosne mjere kako bi zaštitili njegovu sigurnost. U međuvremenu, politički analitičari promatraju moguće posljedice ovog incidenta na političku situaciju u Crnoj Gori i regiji, s obzirom na osjetljivu političku situaciju i tenzije koje već postoje među političkim strankama.
Prema nekim analitičarima, ova najava atentata može biti pokušaj destabilizacije crnogorskog političkog sustava i podrivanje napora za evroatlantsku integraciju zemlje. Đukanović je bio ključni zagovornik pristupanja Crne Gore NATO savezu i Europskoj uniji, te je proveo niz reformi kako bi ispunio uvjete za članstvo u ovim organizacijama. Njegova politika se često sukobljavala s interesima proruskih snaga u zemlji, što je rezultiralo političkim napetostima i sukobima.
Upravo zbog toga, smrtonosni atentat na Đukanovića mogao bi imati veliki utjecaj na unutarnju političku stabilnost Crne Gore i regije, te izazvati dodatne tenzije između zagovornika evroatlantskih integracija i proruskih snaga. Međunarodna zajednica već je izrazila svoju podršku Đukanoviću i osudila ovaj pokušaj atentata, te pozvala crnogorske vlasti da poduzmu sve potrebne mjere kako bi zaštitile sigurnost bivšeg predsjednika.
S obzirom na ove činjenice, jasno je da je planirani atentat na Mila Đukanovića ozbiljna prijetnja ne samo njegovom životu, već i političkoj stabilnosti u Crnoj Gori i regiji. Istražitelji sada rade na rasvjetljavanju ovog slučaja i identifikaciji odgovornih osoba, dok politički lideri i analitičari pokušavaju razumjeti širu sliku političke situacije koja je dovela do ovog incidenta. Kako će se situacija dalje razvijati i kakve će posljedice imati po budućnost Crne Gore ostaje za vidjeti, ali je sigurno da će ovaj incident imati dubok utjecaj na politički pejzaž zemlje u narednim mjesecima i godinama.
