Kosti iz pećine u Nemačkoj mogle bi promeniti istoriju ljudske rase u Evropi

Stefan Milosavljević аватар

Studije su pokazale da je moguće da su neandertalci i ljudi živjeli zajedno prije 45.000 godina u istočnoj Njemačkoj. Mikroskopski fragmenti proteina i DNK, koji su pronađeni u pećinskom blatu na osam metara dubine, otkrili su da su moderni ljudi bili ti koji su prvi pravili specifične kamene alatke u obliku lista, a ne neandertalci, kako su arheolozi ranije mislili. Istovremeno, ovi nalazi ukazuju da homo sapiensi, moderni ljudi, živjeli daleko na sjeveru, gdje su klimatski uvjeti bili slični onima koji se danas vide u Sibiru. Ove revolucionarne informacije objavljene su u tri studije koje su se pojavile u časopisu „Nejčer“, prenosit CNN.

Ovo istraživanje je donijelo novi način razmišljanja o stvaranju kamene alatke u obliku lista koja nije karakteristična za arheološke nalaze u toj regiji. Ovi podaci ukazuju da su se kulture moguće razmjenjivale između modernih ljudi i neandertalaca.

Također, ovi rezultati također ukazuju na to da su ljudi postojali na mjestima gdje su uvjeti bili ekstremno hladni i izdržavali su takve klimatske uvjete.

Studija se temeljila na analizi mikroskopskih ostataka fosila iz pećina u blizini grada Ranis u istočnoj Njemačkoj. Istražitelji su bili šokirani otkrićem i nisu znali da bi ljudi mogli postojati u takvim ekstremnim uvjetima.

Ovi podaci imaju ogromne implikacije za razumijevanje razvoja ljudske vrste i načina na koji su se moderni ljudi prilagodili različitim klimatskim uvjetima. Ovi nalazi mogu pomoći i u razumijevanju načina na koji se naša vrsta razvijala i prilagođavala različitim uvjetima života tijekom vremena.

Istraživači su otkrili ove fragmente DNK i proteina iz pećina u blizini mjesta Ranis, gdje su neandertalci živjeli, a moderni ljudi kako pokazuju najnoviji nalazi.

Ovo otkriće može pomoći u rešavanju mnogih pitanja o tome kako su se ljudi razvijali i prilagođavali različitim životnim uvjetima. Ovi podaci također ukazuju na to da bismo mogli biti puno bliži našim drevnim precima nego što smo prije mislili.

Ovo je izuzetno važna studija koja će imati velike implikacije za buduće istraživačke projekte i shvaćanje ljudske evolucije. Očekuje se da će ovi rezultati biti temelj za mnoga buduća istraživanja i možda promijeniti način na koji gledamo na ljudsku evoluciju i prilagodbu različitim uvjetima života tijekom vremena.

Stefan Milosavljević аватар