Danska je prva zemlja na svetu koja je odlučila da naplaćuje porez farmerima na emisije ugljen-dioksida u poljoprivredi. Ova mera će se odnositi na emisije metana koje proizvode krave, svinje i ovce. Stručnjaci tvrde da stočarstvo ima značajan uticaj na emisije gasova staklene bašte, te da je to jedan od glavnih uzroka klimatskih promena. Prema podacima Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu, stočarstvo je činilo oko 12 odsto globalnih emisija gasova u 2015. godini.

Evropska komisija proučava mogućnost uspostavljanja sistema za trgovinu poljoprivrednim emisijama u EU, što bi moglo da rezultira uvođenjem poreza na emisije i u drugim zemljama. S obzirom na to da su evropske integracije strateški cilj Srbije, ova mera bi mogla da se odrazi i na našu zemlju.

Neki stručnjaci predlažu smanjenje potrošnje mesa kao još jedan način da se smanje emisije gasova staklene bašte. Studije pokazuju da ishrana bogata mesom ima veliki uticaj na emisije, te da bi smanjenje potrošnje mesa za 75 do 90 odsto u zapadnim zemljama moglo da doprinese smanjenju emisija gasova. Međutim, ovo bi moglo da izazove otpor kod potrošača koji smatraju da je proizvodnja mesa neophodna za ishranu.

Nedavna istraživanja su pokazala da muškarci emituju više gasova staklene bašte nego žene, što je povezano sa njihovim većim unosom mesa. Istraživači smatraju da bi ovi podaci mogli da budu korisni u podsticanju ljudi da smanje unos mesa i mlečnih proizvoda kako bi smanjili emisije gasova.

Mnoge zemlje razmatraju različite strategije za smanjenje emisija gasova staklene bašte, a uvođenje poreza na emisije u poljoprivredi je jedna od mera koje su preduzete. Smanjenje potrošnje mesa i promena ponašanja u ishrani su ključni faktori koji bi mogli da doprinesu smanjenju uticaja stočarstva na klimatske promene. Uvođenje ovakvih mera može biti korak ka održivijoj poljoprivredi i zaštiti životne sredine.