Marijanski rov je doista jedno od najpoznatijih geografskih obilježja i krije brojne zanimljivosti. To je najdublja podmorska dolina na svijetu, smještena na oko 5000 metara dubine, a zatim se spušta još dublje do najdublje točke na svijetu poznate kao „Challenger Deep“ koja je na dubini od 11 kilometara i 34 metara. Njezina duljina iznosi 2542 kilometra, a širina oko 69 kilometara. Marijanski rov je nastao na granici tektonskih ploča Pacifika i Filipina, a otkriven je 1870. godine.

Na dnu Marijanskog rova pritisak je 1000 puta veći nego na površini mora, a temperatura vode pri dnu iznosi 1,4 stupnjeva Celzijusa. Unatoč ekstremnim uvjetima, na dubini su otkrivene brojne vrste morskog života, uključujući i mikroorganizme koji šokantno jedu plastiku. Čak 200 vrsta mikroorganizama i životinja preživljava na tim dubinama, uključujući morske krastavce, crve i amfipodne rakove. Otkrivena je i riba po imenu Pseudoliparis swirei koja se smatra ribom rekorderom po pitanju dubine na kojoj živi. Nažalost, na dnu rova pronađeni su i znakovi zagađenja plastikom.

Do kraja 2022. godine, do dna rova uspjelo se spustiti 27 osoba. Prvi zaron u Marijanski rov obavili su 23. siječnja 1960. godine okeanografi Don Val i Jacques Piccard, a zaron su izveli batiskafom Trieste. Nakon njih, rov su istraživale podmornice na daljinsko upravljanje, a 2012. godine James Cameron, režiser filma „Titanik“, spustio se u rov podmornicom Deepsea Challenger, koju je delom i sam dizajnirao. Godine 2018. i 2019. u rov se spustio američki istraživač Victor Vescovo, a 2020. godine astronautkinja Katrin Salivan postala je prva osoba koja je hodala u svemiru i dosegla najdublju točku svjetskih mora.

Marijanski rov je proglašen američkim nacionalnim spomenikom 2009. godine, a osim Challenger Deep, skriva još nekoliko zanimljivih obilježja. Na području brazde otkriven je Sirena Deep, treća najdublja točka Tihog okeana. Pronađeno je i najmanje 20 hidrotermalnih izvora iz kojih izvire vruća i mineralima obogaćena voda, te tzv. hladni izvori koji stvaraju pare kisika, sulfida, metana i drugih ugljikovodika. Na dnu rova pronađeni su i blatni vulkani.

Uz misteriju i opasnost koja okružuje dubinu Marijanskog rova, istraživanja se nastavljaju, a ona su jedna od najzanimljivijih područja dubokog mora koja oduvijek privlače znanstvenike i istraživače.