Filadelfija – Lučki radnici od mejna do Teksasa krenuli su u utorak rano ujutro u štrajk marširajući zbog plata i automatizacije, u protestu koji bi mogao ponovno potaknuti inflaciju i izazvati nestašicu robe ako potraje duže od nekoliko nedelja. Ugovor između luka i oko 45.000 članova Međunarodnog udruženja lučkih radnika (ILA) istekao je u ponoć, a iako je bilo najava o postignutom napretku u ponedeljak, radnici su odlučili stupiti u štrajk. Prvi štrajk sindikata od 1977. godine obuhvata 36 luka.
Radnici su započeli s marširanjem u znak protesta u luci Filadelfija nešto posle ponoći, hodajući u krug na železničkom prelazu ispred luke i skandirajući „Nema posla bez fer ugovora“. Sindikat je postavio transparente na bokove kamiona s natpisima koji ukazuju na štetu automatizacije na porodicama.
Luka Virdžinija, na primer, bila je već u procesu prestanka rada. Luka Port Hjuston okupila je najmanje 50 radnika ispred luke izražavajući svoj protest. Sindikat je istaknuo da je bitno zaštiti radna mjesta od automatizacije te su odbili ponudu povećanja plata od strane Američke pomorske alijanse.
Naime, inicijalna ponuda sindikata predviđala je povećanje plata za 77% tijekom šestogodišnjeg ugovora, dok je Alijansa povećala svoju ponudu na 50% tijekom šest godina. Sindikat traži potpunu zabranu automatizacije, dok su luke obećale zadržati ograničenja iz starog ugovora. Stoga je još uvijek nejasno koliko su daleko udaljene dvije strane u postizanju sporazuma.
Potrošači trenutno možda neće primijetiti izravan utjecaj štrajka, ali dugoročno bi mogao doći do značajnih posljedica na nacionalni lanac opskrbe. Štrajk bi mogao izazvati kašnjenja u isporukama te uzrokovati porast cijena i nedostatke robe. Osim toga, štrajk bi mogao dovesti do gužvi u lukama na zapadnoj obali, gdje radnike predstavlja drugi sindikat.
Analitičari predviđaju da bi štrajk mogao uzrokovati gubitak od 3,8 do 4,5 milijardi dolara dnevno za ekonomiju te bi mogao imati značajan utjecaj na izvoz i uvoz. Prekid rada događa se samo nekoliko tjedana prije predsjedničkih izbora te bi mogao postati važan faktor ako dođe do nestašica.
Predsjednik Joe Biden nije planirao intervenirati u štrajk koristeći Taft-Hartlijev zakon, ali je naložio da se pregovori nastave kako bi se postigao fer sporazum. Potencijalno rješenje problema očekuje se u skorijoj budućnosti kako bi se izbjegle ozbiljnije posljedice na gospodarstvo i lanac opskrbe.